Magazin
SVI PUTEVI VODE U GLASGOW: ŠTO OČEKIVATI OD JOŠ JEDNOG KLIMATSKOG SKUPA...

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta
Objavljeno 23. listopada, 2021.
COP26: POSLJEDNJA INSTANCA O KOJOJ OVISI MOŽEMO LI I HOĆEMO LI SPRIJEČITI KATASTROFU...

Jedna prastara izreka kaže kako svi putevi vode u Rim! Izreka koja se izvorno odnosila na stvarni sustav rimskih putova, cesta, tzv. vie consolari, koje su povezivale golemo carstvo odavno je postala dijelom kolokvijalnih fraza ne samo unutar obične svakodnevice nego i šire, u manifestaciji pojava iz domene masovne popularne kulture, filma, literature, igara i koječega drugoga, čime nas mediji svednevice bombardiraju i u ovom trećem desetljeću digitalnog i globalno umreženog 21. stoljeća.



ŠTO JE COP26?


Tu vječnu rimsku izreku posljednjih dana i tjedana lako možemo povezati s jednim događajem koji počinje 31. listopada, a završava 12. studenoga. Radi se o zaglušujuće glasno najavljivanoj svjetskoj konferenciji o klimi COP26, koja se u navedenom terminu održava u škotskom Glasgowu. Svjedočimo, naime, svakodnevnom medijskom spominjanju tog mađunarodnog skupa o kojem svi pozvani i nepozvani žele nešto suvislo kazati, u kontekstu klimatskih promjena, ali i šire, više i dublje, u kontekstu aktualnog pandemijskog vremena, geostrateških izazova i društveno-političkih zbivanja u svijetu, pa i svemiru, jer, ne zaboravimo, u orbitu i prema Mjesecu, Marsu... osim NASA-e i Rusije uredno lete i Kinezi i Arapi (bogati i dokoni, dakako), da o svemirskom turizmu (Elon Musk, Richard Branson...) i ne govorimo. Klima doduše jest problem našeg, domicilnog planeta, koji se mora rješavati ovdje, na Zemlji, ali nije zgorega imati i rješenja izvan Zemlje, u svemiru, za svaki slučaj, ako se globalno zatopljenje ne zaustavi, ako se ne postigne globalni dogovor pa se katastrofa ne bude mogla izbjeći, pa će se, eto, ovodobni milijarderi lako snaći podalje od propasti koja prijeti. Upravo zbog svih navedenih (i nenavedenih) razloga, vezano uz predstojeći megaskup COP26, lako se može iskoristiti gorespomenuta rimska izreka, koja bi u konkretnom, škotskom, slučaju glasila: Svi putevi vode u Glasgow!

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Podsjetimo, čelnici i čelnice EU-a 2019. potvrdili su cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050. To se nastavlja na obveze koje su EU i njegove države članice preuzeli potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015.

Što je daklem COP26? U načelu radi se o još jednom skupu koji će rasporavljati, tko zna koji put, o klimatskom promjenama. Iza konferencije stoje, očekivano, Ujedinjeni narodi, a domaćin tog sastanka bit će Ujedinjena Kraljevina u partnerstvu s Italijom. Ukupno uzevši, konferencija je velik svjetski događaj na kojem će se čelnici i čelnice većine zemalja svijeta okupiti da bi postigli dogovor o tome kako ubrzati globalno djelovanje s ciljem otklanjanja klimatske krize.

Prošlo je gotovo trideset godina otkako su se svjetski čelnici i čelnice prvi put sastali kako bi se zajednički suočili s klimatskim promjenama. Tada su Ujedinjeni narodi pozvali zemlje da potpišu konvenciju o klimi, čime bi se svaka od njih obvezala na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Otada se zemlje koje su potpisale tu konvenciju, pod službenim nazivom "stranke", sastaju svake godine kako bi razgovarale o napretku i izazovima (zbog pandemije bolesti COVID-19 sastanak nije održan 2020.). COP označava "konferenciju stranaka" (engl. conference of the parties) konvencije Ujedinjenih naroda o klimi (UNFCCC). COP26 odnosi se na 26. godišnji sastanak zemalja potpisnica konvencije. Stranke će na njemu razmotriti napredak u vezi s obvezom preuzetom u okviru Pariškog sporazuma da poduzmu djelovanja za ograničavanje porasta globalne temperature.

O ČEMU SE ODLUČUJE?


Prema mišljenju znanstvenika, održavanje globalnog zagrijavanja na razini ispod 1,5 °C najbolji je način za spašavanje planeta od opasnih učinaka klimatskih promjena. Svijet, međutim, trenutačno nije na dobrom putu za postizanje tog cilja, s obzirom na to da su globalne temperature u porastu. Učinci klimatskih promjena postaju sve vidljiviji u Europi i svijetu, a ekstremni vremenski uvjeti, poput toplinskih valova, poplava i šumskih požara, sve su češći i intenzivniji. Strahovito je hitno poduzeti djelovanja za borbu protiv klimatskih promjena.

TKO PREDSTAVLJA EU?


COP26 jedinstvena je prilika za svjetske čelnike i čelnice da zajedno i brzo djeluju kako bi ograničili porast temperature i klimatske promjene.

Na sastanku se očekuje da će zemlje poštovati svoje obveze preuzete u okviru cilja Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži na razini znatno nižoj od 2 °C. Glavni su ciljevi za zemlje na sastanku sljedeći: obvezati se na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030.; raspravljati o mjerama za prilagodbu neizbježnim učincima klimatskih promjena; povećati financiranje za djelovanja u području klime, posebno za zemlje u razvoju. Vijeće i Europska komisija predstavljat će EU na COP-u. Delegaciju EU-a činit će skupina dužnosnika i dužnosnica iz Vijeća i Komisije, koju će predvoditi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i slovenski premijer Janez Janša, kao trenutačni predsjednik Vijeća EU-a.

Slovenija će predstavljati Vijeće i sudjelovati u raspravama u ime 27 država članica EU-a. Stajalište koje EU kao cjelina želi zauzeti tijekom pregovora, s ciljem da zemlje obnove svoje obveze, dogovoreno je prije sastanka. Ministri i ministrice okoliša EU-a 6. listopada odobrili su zaključke Vijeća o stajalištu EU-a.

Europska unija želi služiti kao primjer u predvođenju svjetske borbe protiv klimatskih promjena. Tijekom godina donijela je neke od najnaprednijih zakonodavnih akata o okolišu na svijetu i postigla svoje prethodno zacrtane ciljeve glede smanjenja emisija.

Ove je godine EU obnovio svoje klimatske ambicije obvezavši se na smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030., čime je taj cilj postao pravna obveza. Međutim, klimatske promjene globalna su prijetnja i EU ne može djelovati sam. Na konferenciji COP26 EU želi potaknuti druge da povećaju svoje obveze i djelovanja za smanjenje emisija te povećaju napore u prilagodbi kako bi ciljevi Pariškog sporazuma i dalje bili ostvarivi.

Kao najveći pridonositelj međunarodnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena, Europska unija poštuje svoju obvezu pružanja financijskih sredstava zemljama u razvoju kako bi im pomogao u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena. Osim toga, nastavit će pridonositi postizanju globalnog cilja mobilizacije 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2025. EU poziva i druge razvijene zemlje da pruže potporu zemljama u razvoju.

Sve u svemu, već i na temelju svih netom spomenutih planova, programa, obveza i odgovornosti, razvidno je kako u slučaju klimatskih promjena Europska unija doista ne spava, nego aktivno čini sve što je u njezinoj moći, skupa dakako s Ujedinjenim narodima, da se konačno teorija provede u praksi i krene u spašavanje ne samo Europe nego i cijelog svijeta od katastrofe koja je neizbježna ako se svi odgovorni, napose čelnici najrazvijenijih zemalja, ne dogovore i svojim potpisima obvežu da će početi provoditi mjere ograničavanja emisije stakleničkih plinova i sve druge programe s ciljem stabilizacije globalne klime i prilagodbe na uvjete održivog razvoja sa smanjenim rizicima za dugoročni opstanak civilizacije, ljudi, flore i faune na Zemlji.



Zato svi putevi vode u Glasgow, kao možda posljednju instancu o kojoj ovisi kakva će nam biti budućnost...



Darko Jerković
GRETA THUNBERG: COP26 i svi međunarodni skupovi imaju potencijal mijenjati stvari jer okupljaju velik broj ljudi. Zato moramo iskoristiti ovu priliku...

ISTANBUL: Turski je parlament konačno ratificirao Pariški klimatski sporazum, a to je posljednja ratifikacija neke zemlje članice skupine G20...

BELGIJA: Prvi veliki "hod za klimu" u koroni
Više desetaka tisuća prosvjednika sudjelovalo je u Bruxellesu na prvom velikom hodu za klimu od izbijanja epidemije koronavirusa i nekoliko tjedana prije međunarodnog sastanka na vrhu COP26. Prema procjeni policije, najmanje je 25.000 ljudi sudjelovalo u toj trokilometarskoj povorci, koja se protezala od kolodvora Bruxelles-Sjever do parka Cinquantenaire. Organizatori su ocijenili da je bilo 70.000 sudionika. “Vrijeme je za promjenu sustava i radikalno djelovanje. Riječ je o opstojnosti čovječanstva”, rekla je klimatska aktivistica Anuna De Wever. Gotovo 80 organizacija okupljenih pod sloganom “Koalicija za klimu” pozvalo je na prosvjed, u kojemu su sudjelovali i istaknuti belgijski političari. “Klima je društveno-gospodarsko pitanje. Sada je moramo zaštititi jer moja generacija neće snositi posljedice”, rekao je Conor Rousseau (28), predsjednik stranke Vooruit, stare socijalističke stranke u Flandriji. Prosvjedi su imali posebnu važnost nakon smrtonosnih poplava koje su u srpnju pogodile Belgiju. “Političari umiru od starosti, Rosa je umrla zbog klimatskih promjena”, pisalo je na transparentu smjerajući na 15-godišnju djevojku koju je u srpnju odnijela bujica. Hod se održao nekoliko tjedana prije početka UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, na kojoj će vlade razgovarati o zadržavanju planiranog ograničenja klimatskog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva, kao što je predviđeno u Pariškom ugovoru o klimi iz 2015. (H/DJ)

CALLAGHAN: Mrtvi kut naših saznanja
Klimatske promjene već možda utječu na 85 posto svjetskog stanovništva, prema analizi gotovo sto tisuća istraživanja objavljenoj u ponedjeljak. Ekipa znanstvenika proučavala je gotovo 100.000 istraživanja objavljenih između 1951. i 2018. godine koja pokazuju učinke zatopljenja. “Imamo puno dokaza da klimatske promjene djeluju na svim kontinentima, u svim sustavima”, rekao je autor istraživanja Max Callaghan. Callaghan i istraživači s berlinskog Istraživačkog instituta Mercator izradili su kartu svijeta i utjecaje klimatskih promjena. Pokazali su da je 80 posto Zemlje, gdje živi 85 posto svjetskog stanovništva - područje koje je bilo obuhvaćeno studijama - pod utjecajem promjena temperatura i oborina povezanima sa zatopljenjem. “Istraživanja nerazmjerno dokumentiraju utjecaje na bogate zemlje, a bitno su manje dokumentirani utjecaji na siromašne zemlje”, naglašava Max Callaghan. “Promjene temperatura i oborina u Africi mogle bi biti povezane s klimatskim promjenama, ali nemamo puno studija koje bi dokumentirale posljedice tih trendova”, objasnio je Callaghan te rekao da je to “mrtvi kut naših saznanja”. Inače, broj istraživanja o klimatskim promjenama raste eksponencijalno posljednjih godina, s oko 1500 studija objavljenih između 1951. i 1990. prema 75.000 - 85.000 tijekom pet posljednjih godina. (H/DJ)

BIDEN: Prvo do Pape pa u Glasgow
Papa Franjo će primiti američkog predsjednika Joea Bidena i suprugu Jill Biden 29. listopada u Vatikanu, priopćila je Bijela kuća. Biden će se sastati s Papom dan uoči sudjelovanja na dvodnevnom sastanku na vrhu G20 u Rimu, gdje se nada postizanju dogovora o minimalnom korporativnom porezu od 15 posto, rekao je dužnosnik Bijele kuće. Drugo putovanje u Bidenovu mandatu bit će u Glasgow, u Škotskoj, gdje će 1. i 2. studenoga sudjelovati na UN-ovoj konferenciji o klimi poznatoj kao COP26 i obznaniti “glavne korake” o najvažnijim temama o kojima će se raspravljati na konferenciji, pa tako i o planovima za borbu s klimatskim promjenama. (H/DJ)

Možda ste propustili...

GRAFITI NAŠI I NJIHOVI: ZIDOVI SVE TRPE I NA SVE UPOZORAVAJU

Od motivirajućih poruka preko noćnih mora do dnevnih ukora

PROF. DR. SC. IVAN MARKEŠIĆ SOCIOLOG RELIGIJE IZ ZAGREBA

Rješenje je u rukama znanosti i znanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SJEĆANJA U SJENI KORONE: FINSKA - ZEMLJA SREĆE

Drugi kukaju, Finci se vesele

2

POLARIZACIJA DRUŠTVA (I)

Razum mora prevladati bezumlje

3

DR. SC. MARTINA PEZER/DR. SC. BRANKO STANIĆ

Umjesto na problem fokus
treba staviti na rješenje