Kineske vlasti napokon su objavile službene podatke o naglom usporavanju kineskog gospodarstva u rujnu ove godine. Podatci pokazuju pad industrijske proizvodnje, pad narudžbi i ono što posebno zabrinjava članove izvršne vlasti KP Kine, pad zaposlenosti. Rukovodstvo KP Kine u punom je zamahu, jer se u drugoj polovini listopada održavaju izbori za čelna mjesta. Onima koji pretendiraju na najviše rukovodeće položaje sigurno neće biti ugodno izići pred narod i govoriti mu o usporavanju gospodarstva.
Nagli pad industrijske proizvodnje prouzročen je nestašicama energenata i rastom cijena ugljena na svjetskom tržištu. Problemi na opskrbnom tržištu podigli su cijenu ugljena krajem rujna na 213,00 USD po toni, dok je 8. listopada ove godine cijena podignuta na 235,00 USD po toni. To je izazvalo goleme probleme u kineskom gospodarstvu, jer Kina 56 posto svojih električnih potreba podmiruje iz termoelektrana na ugljen. Zbog svoje energetske politike Kina je najveći zagađivač okoliša na svijetu. Kao potpisnica protokola iz Kyota o klimatskim promjenama i smanjenju emisije stakleničkih plinova i njegovim stupanjem na snagu 16. veljače 2005. godine, Kina se nalazi pod stalnim pritiskom Ujedinjenih naroda da smanji onečišćenje okoliša. Protokol iz Kyota nameće zemljama potpisnicama ograničenja vezano uz dopuštene količine emisija CO2 u okoliš. Zemlje koje premaše dopuštene kvote obvezne su plaćati goleme penale za ispuštene viškove stakleničkih plinova, ili su prisiljene otkupljivati slobodne kvote od drugih zemalja kroz uspostavljeni mehanizam međusobnog trgovanja nazvan Cap and trade ("ograničiti i trgovati"), poznat i kao "ugljični kredit". Kina je kao najveći zagađivač okoliša u svijetu otkupljivala slobodne kvote od drugih zemalja koje su ispuštale CO2 u atmosferu manje nego što su imale odobrenje od UN-a. Problem se počeo otvarati tijekom 2019. godine, kada se cijena kvote "ugljičnog kredita" koja se preračunava po toni CO2, ili tzv. "Kyoto jedinici", povećala s početnih 20,00 USD na 73,43 USD, koliko je iznosila 1. listopada ove godine.
PROŽDIRANJE ENERGIJE
Kako bi smanjila financijsku štetu zbog plaćanja visokih cijena za kvote "ugljičnog kredita", što je utjecalo na rast cijene električne energije, kineska vlada je krajem 2019. godine počela program nove okolišne politike kojim se pred UN-om obvezala do 2060. godine postati ugljično neutralna zemlja. Na tom je tragu u prvih sedam mjeseci ove godine Kina uvezla 197,7 milijuna tona ugljena, što je deset posto manje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Međutim, u kolovozu ove godine uvoz ugljena u Kinu opet je povećan, i to za čak 30 posto, zbog jačanja domaće potražnje za industrijskim proizvodima. Snažan rast potražnje za kineskom robom izazvan brzim oporavkom svjetskog gospodarstva nakon pandemije bolesti COVID-19 stvorio je goleme potrebe za energijom u Kini koju nazivaju i "tvornica svijeta". Zalihe ugljena u Kini su sredinom rujna smanjene na 11,3 milijuna tona, što je termoelektranama bilo dovoljno samo za 15 dana rada.
Nacionalna komisija za razvoj i reforme središnji je planer kineskog gospodarstva. Kako bi spriječila energetski kolaps Nacionalna komisija krajem rujna zatražila je od lokalnih vlasti i željeznica da pojačaju transport ugljena prema termoelektranama radi osiguranja minimalnih zaliha. Vlasti su u međuvremenu uvele redukcije električne energije u kineskim pokrajinama i gradovima.
BANKROT NAJVEĆIH
Nisu samo problemi u opskrbnim lancima utjecali na kolaps energetskog sektora u Kini. Dolazak novog predsjednika Joea Bidena na čelo SAD-a, u siječnju ove godine, doveo je do promjene američke strategije prema Kini. Umjesto uvođenja carina na uvoz kineske robe, što je bila strategija Donalda Trumpa, novi predsjednik vratio se strategiji ograničavanja energetske sigurnosti Kine. Američka administracija vrši stalan pritisak na Kinesku narodnu banku da drži visoki tečaj vlastite valute na svjetskom deviznom tržištu i na taj način smanjuje njegovu izvoznu konkuretnost. Međutim, kinesko gospodarstvo mnogo više ugrožavaju napadi SAD-a, koji nije potpisnik Kyoto protokola, usmjereni ka energetskoj sigurnosti Kine. Zbog toga je Kina u posljednjih 15 godina pojačala diplomatske i financijske aktivnosti nastojeći pronaći saveznike za nove izvore energije (nafte i ugljena) za svoju industriju. Kina se okrenula afričkim zemljama nudeći povoljne zajmove i potpore za zajednička ulaganja u energetski sektor.
Uvedene redukcije električne energije pogađaju ne samo stanovništvo Kine, nego i ostale proizvodne sektore. Učestale redukcije električne energije stvorile su krizu koja prijeti jednom od najosjetljivijih sektora za kineske vlasti, a to je sigurnost proizvodnje hrane. Nestašice električne energije izazvale su zatvaranje nekoliko tvornica za proizvodnju mineralnih gnojiva koja se proizvode iz plina. Smanjena ponuda podigla je cijene mineralnih gnojiva na kineskom tržištu. Više cijene ulaznih troškova utjecale su na rast cijena hrane. Na taj način stvorena je spirala kojom se postupno podižu ostale cijene i dovode do pojave inflacije u Kini. Inflacija ima nezgodnu pojavu u realnom sektoru, jer njezino suzbijanje dovodi do istiskivanja s tržišta rada, odnosno povećanja nezaposlenosti kako bi se smanjila potražnja (potrošnja).
Kriza iz energetskog sektora ubrzo se prenijela u kineski tehnološki sektor, u kojem je središnja vlast u posljednje vrijeme zakonski intervenirala više puta kako bi obuzdala moć prebogatih i moćnih tehnoloških kompanija, odnosno njihovih vlasnika, kao što je bio slučaj s Jackom Maom, osnivačem tvrtke Alibaba, kada su mu središnje partijske vlasti uskratile emisiju vrijednosnih papira na američkom tržištu kapitala te su ga "stavile na led" pokazujući mišiće i tko je stvarni gazda u kineskoj kući. Kada se svemu tome pridodaju problemi s tvrtkom China Evergrande Group, koja se nalazi pred povijesnim bankrotom kao najzaduženija kompanija na svijetu s dugom većim od 305 milijardi USD, čiji će stečaj dovesti do smanjenja kineskog BDP od 2,5 do 4,1 posto, vidljivo je s kolikim se problemima susreće Kina. Snažan rast cijene ugljena na svjetskom tržištu i problemi koji su nastali u energetskom sektoru te geostrateške političke i ekonomske promjene, pokazuju da kako je sve izvjesnije da kinesko gospodarstvo u kratkom roku ide prema recesiji.
PUT U NOVU KRIZU
Problemi kineskog gospodarstva zatresli su svjetsko financijsko tržište. Objava vijesti kako će redukcija električne energije u Kini smanjiti isporuku najnovijih uređaja iPhone13, utjecala je na pad cijene dionica Applea. Apple ima u Kini jednu od najvećih tvornica za sklapanje najnovijih serija pametnih telefona. Redukcije električne energije u Kini utjecat će na ukupnu prodaju tvrtke Apple i prihode kompanije u zadnjem kvartalu ove godine.
Posljedice usporavanja kineskog gospodarstva odmah su se prenijele na globalno tržište kapitala gdje je prošlog tjedna došlo do snažnog pada cijena dionica, osobito na azijskim burzama, u Tokiju i Singapuru. Nakon što je prošle srijede američki Kongres dogovorom demokrata i republikanaca usvojio odluku o privremenom povećanju plafona državnog zaduženja na 24,8 bilijuna USD, čime je izbjegnut medijski razvikani "bankrot SAD-a", u čemu je značajnu rolu imao Joe Manchin, demokrat iz Zapadne Virginije, prozvan kao moderni "kralj ugljena", jer nije htio podržati prijedlog Joea Bidena, oči analitičara ponovno će se okrenuti prema Kini. Analitičari na svjetskim burzama sve više strahuju kako bi recesija u Kini, uz nepovoljna kretanja na ostalim tržištima, mogla biti okidač za novu financijsku krizu u svijetu.
Piše: Stanko DABIĆ
Posljedice usporavanja kineskog gospodarstva odmah se prenijelo na globalno tržište kapitala gdje je prošloga tjedna došlo do snažnog pada cijena dionica...
Dolazak novog predsjednika Joea Bidena na čelo SAD-a, u siječnju ove godine, doveo je do promjene američke strategije prema Kini...
Kineska megatvrtka China Evergrande Group nalazi se pred povijesnim bankrotom kao najzaduženija kompanija na svijetu s dugom većim od 305 milijardi USD...
EU - KINA: Šest stupova uspješne suradnje
Europski parlament usvojio je u rujnu velikom većinom glasova izvješće kojim je predstavio svoju viziju odnosa EU-a prema Kini, pri čemu se navodi da bi EU trebao surađivati s Kinom o pitanju globalnih izazova, ali se ističe i da je Kina globalni konkurent i rival. Europarlamentarci u izvješću navode da se treba uzeti u obzir “višedimenzionalna priroda odnosa EU-a s Kinom”. Naime, Kina je, s jedne strane partner za suradnju i pregovore, “ali i gospodarski konkurent te stalni rival u sve većem broju područja”, poručuje EP. Autorica spomenutog izvješća, belgijska zastupnica Hilde Vautmans, u raspravi je jasno poručila da je “kineska Komunistička partija prijetnja slobodnom svijetu” i da EU mora “braniti svoje vrijednosti”. Bilo kako god, strategija prema Kini koju predlaže Parlament temelji se na šest stupova: Prvi je “Otvoreni dijalog i suradnja u pogledu globalnih izazova”, što podrazumijeva suradnju s Kinom o pitanju, primjerice, klimatskih promjena i pandemije bolesti COVID-19. Drugi stup “Veća uključenost u pitanjima univerzalnih vrijednosti, međunarodnih normi i ljudskih prava”, odnosi se na kritiku kršenja ljudskih prava u Kini, a Parlament, primjerice, predlaže zabranu poslovanja u EU-u kineskim tvrtkama, ili pojedincima uključenima u kršenje ljudskih prava u Xinjiangu. “Analiza i utvrđivanje rizika, ranjivosti i izazova” naziv je trećeg stupa strategije, a konkretno se navodi da bi kineske tvrtke koje “ne ispunjavaju sigurnosne standarde” trebale biti isključene iz razvoja infrastrukture za 5G i 6G mrežu. Četvrti stup “izgradnja partnerstva s istomišljenicima” poziva na suradnju s demokratskim zemljama u odnosu prema Kini, dok peti stup “Poticanje otvorene strateške autonomije, između ostaloga u području trgovine i ulaganja”, poziva na veću autonomiju EU-a u odnosu na Kinu, u strateškim područjima poput tehnološkog i digitalnog suvereniteta. Posljednji stup “Obrana i promicanje središnjih europskih interesa i vrijednosti preobrazbom EU-a u učinkovitijeg geopolitičkog aktera”, apel je za jedinstvenu europsku politiku prema Kini i jačanje instrumenata, na razini cijele Unije, za obranu. (H/EU)
RH - KINA: Od Pelješkog mosta preko luka do pruga
Novi Put svile kineska je vlada usvojila 2013. godine, s namjerom ulaganja u gotovo 70 zemalja u svijetu. Smatra se središnjom strategijom aktualnog kineskog predsjednika i glavnog tajnika Komunističke partije Xija Jingpinga, koji ju je prvi i najavio i javno objavio za vrijeme svog posjeta Kazahstanu, u rujnu 2013. godine. Tri su hrvatska grada, odnosno luke, u fokusu Kineza - Rijeka, Zadar i Ploče. U Rijeci je njihova ponuda predana i najpovoljnija, zainteresirani su i za dionicu pruge do Zagreba. Predana kineska ponuda u Rijeci znatno je bolja, ali i brža od konkurencije, u smislu da predviđa kraći rok za dodatnu izgradnju terminala. Radi se o koncesiji za 50-godišnje upravljanje kontejnerskim terminalom Zagrebačka obala. Izgradnjom dionice pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac, Kinezi bi zaokružili ovu investiciju. Taj je pravac dio pruge Zagreb - Rijeka, ali i Mediteranskog TEN-T koridora Rijeka - Zagreb - Budimpešta te europskog koridora 6 za željeznički teretni prijevoz u mediteranskoj regiji. Prodor u Europu preko Luke Rijeka i ovog pravca, tko god ga kontrolirao, otvoren je i siguran. U Zadru se situacija godinama komplicira, pa svaki put kada Kinezi obećaju ulaganja i novac, nešto se tome ispriječi. No, Kinezi su već prisutni u vlasništvu s manjim udjelom, a zainteresirani su i za veća ulaganja, bar deklarativno. Gledaju Kinezi i na Ploče, pa je tako COSCO, najveća kineska brodarska tvrtka, prije koju godinu izrazila interes za uspostavom redovitih brodskih veza za izvoz i uvoz robe. Ova je kompanija većinski vlasnik grčke luke Pirje, ključnog mediteranskog čvorišta tvrtke za prijevoz tereta. Sva su ova tri grada, neki bliže, a neki dalje od realizacije, ali svakako u planovima Kineza... Pekingu smo zanimljivi zbog dvije ključne stvari. Prvo, Hrvatska je pomorska zemlja, na dobrom položaju, pa tako luke Ploče, Zadar i Rijeka mogu biti idealno odredište za kontejnere pune kineske robe koja bi se onda mogla distribuirati dalje u Europu. Drugo, Hrvatska je članica Europske unije, pa jednom kada bi roba stigla ovdje, nestaje dobar dio administrativnih barijera za izvoz dalje po Starom Kontinentu i najbogatijim državama Zapada. Dobru ulaznicu već imaju. Pelješki most grade punom parom, a bilo je ovo prvi put u povijest da se bilo koja kineska kompanija javila na natječaj u zemlji članici Europske unije. Na natječaju su odmah i pobijedili te dobili ovaj veliki posao - njihova je ponuda bila daleko povoljnija od talijanske i turske konkurencije, analizirao je kineska interesna ulaganja u Hrvatskoj krajem prošle godine Filip Raunić za Net.hr/Profimedia.