Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) za II. kvartal 2021. Procjena ukazuje da je tromjesečni BDP u II kvartalu 2021. godine realno veći za 16,1% u odnosu na II. kvartal 2020. Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnost zbog “zatvaranja ekonomije”. Razlog ekonomskog rasta je u povećanom obujmu osobne potrošnje i rastu izvoza robe i usluga. U III. kvartalu 2021. očekuje se dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone.

Hrvatska je od danas službeno, statistički mjereno, izišla iz recesije. Recesija nam je ukazala pravilan oblik “V” oporavka koji je trajao godinu i tri mjeseca, odnosno od I. kvartala 2020., kada je ekonomska aktivnost počela usporavati. Međutim, neka nas ovaj ekonomski rast ne dovede u zabludu. Ekonomski rast nije isto što i ekonomski razvoj. Hrvatska je, gledajući ekonomski razvoj, po stanovniku tek na 65 % prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama; privatizacijom i reformom javne uprave. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika.

Hrvatskoj ekonomiji treba kompletniji i konzistentniji paket mjera. Jedino “Big game” privatizacijama i reformom javne uprave možemo smanjiti javni dug te naposljetku smanjiti moć političkih stranaka koje imaju nad državom, odnosno tržištem. Naša državna potrošnja zauzima 45 % u BDP-u, opća država ima udjele u više od 1000 poduzeća, svaki treći zaposlenik naše države radi za državu. U takvim uvjetima država ne može isporučivati “vrijednost za novac” niti poticati na konkurentnost.

Trenutačni ekonomski problem broj jedan je rast inflacije. Inflacija smanjuje vrijednost naših dohodaka, ali i štednje. Razornija je od poreza. Trenutačno je ispod 3 % i takav inflatorni pritisak smatra se dopuštenim. Ako stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka morat će je smanjivati kroz monetarni instrumentarij, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu. Inflacija nam je najbolji pokazatelj da ne bismo smjeli ponovno “zatvarati ekonomiju”. Ako se ono dogodi, možemo se lako dovesti u stagflaciju. To je stanje rasta nezaposlenosti i rasta inflacije. Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91 % BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 % BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od tri mjeseca. Tada bismo brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti - ekonomske depresije.