Građani Osijeka koji žive u zgradama i griju se centralnim toplinskim sustavom zbrajaju koliko su ukupno novca morali izdvojiti tijekom šest mjeseci koliko je trajala protekla polugodišnja sezona grijanja i već sada razmišljaju o novoj sezoni, odnosno njezinoj isplativosti. Koliki god taj iznos bio, većini stanara i korisnika grijanja uvijek je puno i u pravilu smatraju da je upravo ova zima koja je netom prošla bila sigurno nešto toplija od lanjske, a da su računi koje im je slao distributer toplinske energije veći od prošlogodišnjih. Kada tome dodaju i spoznaju da i sljedećih šest mjeseci izvan sezone distributeru moraju plaćati paušal te da, prema zakonu, ako to nisu, još uvijek imaju obvezu uvesti razdjelnike topline, a koji su nemali dodatni trošak, sve ih to navodi na razmišljanje vrijedi li se upustiti u traženje nekog drugog, alternativnog načina grijanja.

Posljednjih se godina diljem Hrvatske povremeno javljaju građani koji žive u stambenim zgradama i koriste zajednički sustav gradskog grijanja, a imaju želju iz takvog sustava izići. Bilo što da je razlog takve odluke, valja već na početku upozoriti kako to nije nimalo jednostavan postupak, naprotiv - zahtijeva puno volje i strpljenja.

Distribuciju i opskrbu toplinskom energijom te djelatnost kupca toplinske energije za 10.504 kućanstva i 1295 poslovnih prostora u gradu Osijeku obavlja HEP-Toplinarstvo d.o.o. Iz centralnog toplinskog sustava Osijeka od sredine 2013. godine do danas isključila se jedna zgrada s ukupno deset krajnjih kupaca toplinske energije. Znači li taj podatak da su građani Osijeka zadovoljni cijenom i kvalitetom gradskog grijanja ili, pak, da odustaju od same pomisli na izdvajanje iz sustava grijanja kada vide što je za to potrebno prikupiti i učiniti, nije poznato, no iz HEP-Toplinarstva upozoravaju kako je u takvim slučajevima na samim krajnjim kupcima obveza osiguravanja alternativnog načina grijanja te prikupljanja zakonom propisanih suglasnosti svih suvlasnika zgrade za izdvajanje iz toplinskog sustava.

- Bez detaljne analize i proračuna teško bi bilo potvrditi ekonomičnost, isplativost i kvalitetu grijanja na alternativne načine u odnosu prema grijanju preko centralnog toplinskog sustava. Također, bitno je istaknuti da su, sukladno članku 4. Zakona o tržištu toplinske energije, razvoj, održavanje i korištenje centralnih toplinskih sustava i proizvodnja toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima na visokoučinkovit način, kao što je to slučaj i s centralnim toplinskim sustavom grada Osijeka, od interesa za Republiku Hrvatsku te od interesa za postizanje državnih ciljeva energetske učinkovitosti - kazao je Zdravko Zajec, direktor HEP-Toplinarstva.

Valja pojasniti da Zakon o tržištu toplinske energije razlikuje pojmove izdvajanja iz toplinskog sustava, preraspodjele količine isporučene toplinske energije te isključenja iz toplinskog sustava. Krajnjim kupcima koji su vlasnici stanova ili poslovnih prostora u zgradama s više samostalnih uporabnih cjelina spojenih na zajedničko mjerilo toplinske energije Zakon dopušta pojedinačno izdvajanje iz toplinskog sustava i preraspodjelu količine isporučene toplinske energije, a u navedenim slučajevima krajnji kupci i dalje ostaju u ugovornom odnosu s HEP-Toplinarstvom d.o.o. te su obvezni podmirivati fiksne troškove. Potpuno isključenje iz toplinskog sustava Zakonom je dopušteno samo za cijelu zgradu, odnosno ako se svi krajnji kupci unutar zgrade sa stopostotnom suglasnošću odluče za isključenje. U slučaju isključenja cijele zgrade iz toplinskog sustava suvlasnici zgrade više nemaju obaveza podmirivanja fiksnih troškova, odnosno HEP-Toplinarstvo d.o.o. im prestaje ispostavljati račune za toplinsku energiju, a sami suvlasnici trebaju osigurati alternativni način grijanja.

Najmanju proceduru zahtijeva isključenje iz toplinskog sustava, no valja reći kako u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije ne postoji mogućnost isključenja pojedinog krajnjeg kupca u višestambeno-poslovnoj zgradi iz toplinskog sustava, već postoji mogućnost samo isključenja cijele zgrade iz toplinskog sustava. A to pak podrazumijeva isključenje svih samostalnih uporabnih cjelina (stanova i poslovnih prostora) unutar zgrade iz sustava HEP-Toplinarstva d.o.o. Isključenje cijele zgrade moguće je uz podnošenje pisanog zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika na temelju prethodno postignute pisane suglasnosti svih krajnjih kupaca za izdvajanje svih samostalnih uporabnih cjelina unutar zgrade te uz prethodnu suglasnost HEP-Toplinarstva d.o.o., kao distributera i opskrbljivača toplinskom energijom.

Druge dvije mogućnosti, odnosno kada se krajnji kupac na zajedničkom mjerilu toplinske energije želi izdvojiti iz zajedničkog toplinskog sustava ili pak traži preraspodjelu količine isporučene toplinske energije, toliko su komplicirane da već kada se eventualni upoznaju s obvezama potrebne procedure, vrlo brzo odustaju.

Najčešći epilog priče s pokušajem izdvajanja krajnjeg kupca iz sustava zajedničkog grijanja je, međutim, sudski postupak. Iz Grupacije za toplinarsku djelatnost Hrvatske gospodarske komore tvrde da većina stanara nije upoznata s činjenicom da takvo izdvajanje iz sustava izaziva dodatni trošak ostalim stanarima, ali i da su ti izdvojeni stanari, zbog same prirode suvlasništva, svejedno dužni plaćati fiksni dio troška.

- U zgradi u kojoj postoje izdvojeni stanovi, oni koji plaćaju grijanje troše više nego da tih izdvojenih stanova uopće nema u zgradi. Primjer iz Rijeke u kojoj postoji pet identičnih zgrada, u jednoj se izdvojilo 41 posto stanova. Stanarima koji su ostali na sustavu prosječni je račun znatno veći nego u ostale četiri zgrade. Računi odnosno potrošnja energije izmjerena u podstanici pokazuje da se oni formalno izdvojeni i dalje griju jer je ukupna potrošnja te zgrade i dalje na drugom mjestu od pet identičnih zgrada iako je izdvojeno gotovo pola zgrade – pojašnjavaju u Grupaciji i nastavljaju da to što se netko izdvojio ili ima zatvorene radijatore ne znači da se ne grije na zajednički sustav jer se toplina zgradi predaje i preko radijatora i vertikala, a svaki stan prima ili daje energiju kroz zidove i podove.

Što se, pak, tiče obveze da izdvojeni stanari plaćaju fiksni dio, iz Grupacije pojašnjavaju da ako zgrada ima zajednički centralni sustav grijanja, znači da je projektirana i da je to dio građevinske i uporabne dozvole.

Ono što članicama Grupacije smeta je neujednačena sudska praksa, odnosno što se ponekad primjenjuje relevantni Zakon o tržištu toplinske energije, a u drugima ne. Nerijetko se, prema njihovu tumačenju, u obrazloženju presuda navodi i odluka Vrhovnog suda da je izdvajanje moguće ako ne šteti ostalim korisnicima. Iz Grupacije također ponavljaju da postoje znatno bolja rješenja uštede energije, ali i očuvanja kućnog budžeta.