U svijetu 21. stoljeća, globalno umreženom i globalno histeričnom, čim neki problem eskalira više nego što je to uobičajeno, nije čudo da i aktualna situacija s koronavirusnom epidemijom iz dana u dan poprima globalno paranoične razmjere kakve do sada gotovo nismo imali, bez obzira na to što je i prije bilo epidemija, strahova i ugroza najviše razine opasnosti.

No u ovom slučaju zaraze koja se iz Kine proširila (i još se širi) diljem svijeta, nekoliko je novim faktora na koje valja obratiti pozornost i izvan uobičajeno bambastičnih i apokaliptičnih naslova u tiskanim i elektronskim medijima sa svih strana svijeta, uključujući i Hrvatsku. Kao prvo, na što mnogi analitičari upozoravaju, s obzirom na razvoj situacije čini se kako bi glavna “kolateralna žrtva” koronavirusne epidemije ipak moglo biti globalno gospodarstvo, odnosno svjetska ekonomija i poslovanje na svjetskim burzama. Simptomatično je, naime, da i hladne glave, kakve su inače one s financijskog tržišta i burzovnih centara, sve više i sve češće posljednjih dana smanjuju procjene ekonomskog rasta u zemljama izloženima epidemiji, uključujući dakako i samu Kinu, odakle je sve krenulo. A kao jedan od pokazatelja da je crni scenario itekako moguć, jesu cijene dionica na svjetskim burzama koje iz dana u dan oštro padaju, ma koliko se neki stručnjaci upiru dokazati suprotno. Drugim riječima, ako će koronavirusna epidemija koštati svjetsko gospodarstvo 1100 mlrd. dolara, to onda nije nimalo svijetla perspektiva svijeta u idućem desetogodišnjem razdoblju. Gledajući u širem kontekstu, treba vjerovati da se neće ponoviti globalna kriza i recesija kojoj smo svjedočili prije gotovo 12 godina, a kao utješnu činjenicu treba istaknuti da sve još nije definitivno loše kad se radi o koronavirusnoj epidemiji. Naime, u slučaju da se epidemija u idućih nekoliko tjedana stavi pod kontrolu (a to svi očekuju), i obuzda daljnje širenje, štete će ipak biti daleko manje nego kad je 2008. svijet zaglušio i zagušio bankrot banaka i kolaps financijskog tržišta u SAD-u, a onda i u Europi i Aziji.

Zapravo je od svih strahova što će biti sutra, strah od nove ekonomske i financijske krize i recesije i veći od straha koji izaziva kornavirusna epidemija. Ljudi se, naime, i kad su bolesni boje da ne ostanu bez novca, kuće, stana, posla..., a to je u današnjem vremenu gori osjećaj od onoga kad počnete kašljati, šmrcati, kad vam skoči temperatura zbog virusne upale i kad vas gripa, pa i ova sadašnja stručnog nazivlja 2019-nCoV, uvali u dodatne probleme, u gomili svakodnevnih prijetnji, bile one ozbiljne ili medijski isforsirane.