Martinje, ili blagdan svetoga Martina, dan je koji se diljem srednje Europe slavi u skladu s tradicijom i mnogim običajima - 11. studenoga datum je na koji je 397. godine pokopan Sveti Martin iz Toursa. No na ovaj datum njeguje se i tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino - takozvano krštenje vina.

Sveti Martin bio je rimski vojnik i veliki ljubitelj vina. Kršten je kao odrasla osoba, a potom je postao redovnik. Legende kažu kako je bio toliko skroman da je vjerovao kako on ne bi trebao biti počašćen time da postane biskup. Kako bi izbjegao proglašenje i časnu titulu biskupa, sakrio se među guske, zbog čega je guska danas tradicionalno jelo povezano sa slavljem Martinja. Zašto na Martinje slavimo vino? Prema jednoj od legendi, Martin je prvi uveo ceremoniju krštenja mošta. Ceremonijom krštenja mošta, nečisto i grešno mlado vino blagoslovom se pretvara u zrelo vino. U njegovo vrijeme taj običaj je smatran poganskim, zbog čega je bio zabranjen. Postoji i legenda prema kojoj je Sveti Martin bio sposoban pretvoriti vodu u vino. Glavni razlog slavlja Svetog Martina, ili Martinja, kao dana vina jest poklapanje blagdana s vremenom kada je novo proizvedeno vino spremno za piće. Tako je diljem Europe nastala tradicija krštenja mošta popraćena bogatom trpezom, koja je u Hrvatskoj najizraženija u sjeverozapadnim vinorodnim područjima.