Osijek
PROJEKT KOJI TRAJE DUŽE OD ČETIRI GODINE

Sjenjak se u katastru i dalje vodi kao oranica
Objavljeno 16. srpnja, 2019.
Problem je nastao zbog utvrđivanja vlasništva nad zemljištem “ispod” zgrada

Da naselje Sjenjak u katastru više neće biti evidentirano kao oranica, slavodobitno je još u prosincu 2014. najavio tadašnji osječki dogradonačelnik Vladimir Ham, međutim, od tada je prošlo punih četiri i pol godine, Ham više nije ni zamjenik gradonačelnika, a Sjenjak se u katastru i dalje vodi kao oranica. Stanari tog zasigurno najnapučenijeg osječkog naselja s pravom se pitaju zašto je to tako. Javljaju se problemi s legalizacijom, zatim oni s kupnjom odnosno prodajom stanova, a ni etažiranje ne mogu provesti bez formirane katastarske čestice. Da ne spominjemo kako bez provedene legalizacije vlasnici stanova u zgradama ne mogu aplicirati za obnove ili neke druge projekte koje sufinancira Europska unija. Nije, međutim, samo Sjenjak u takvoj poziciji nego i naselja Jug II, Vijenac Ivana Česmičkog i Vijenac Ivana Meštrovića.

Podsjetimo da je tada cijeli projekt, najavljen kao „Evidencija zgrada u prostoru - upis u katastarski operat”, trebao, uz sufinanciranje gradske administracije i Državne geodetske uprave, obuhvatiti evidentiranje zgrada, cesta i ostalih objekata na području Osijeka i njihovo upisivanje u katastar.

Gdje je zapelo i zašto ni cijeli jedan četverogodišnji mandat nije dovoljan za rješavanje tog problema, upitali smo pročelnika Upravnog odjela za gospodarenje imovinom i vlasničko-pravne odnose Grada Osijeka Hrvoja Kučana. On tvrdi da je u proljeće 2015. počela realizacija „katastarske izmjere“, odnosno svih radnji potrebnih za formiranje čestica javnih površina, zgrada i upisa zgrada četiriju osječkih naselja.

Ušteda novca
- Ta su naselja sagrađena 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, no nisu sustavno evidentirana u katastru i zemljišnim knjigama. Sam posao vrlo je opsežan, za izmjeru je predviđeno 86 hektara, ukupno 291 katastarska čestica, s oko 140 građevina i oko deset kilometara cesta – kaže pročelnik i dodaje da je dio projekta koji je od izravne koristi za gradsku administraciju obavljen. Evidentirane su sve javne površine - izmjereno je i potom evidentirano oko deset kilometara nerazvrstanih cesta, pješačkih staza te svi prateći infrastrukturni objekti, kao vlasništvo Grada Osijeka.

Kučan također navodi da je sama izmjera na terenu provedena relativno brzo, no za svaku je pojedinu zgradu bilo potrebno pronaći odnosno ishoditi uporabnu dozvolu te ishoditi rješenje o utvrđivanju građevinske čestice. Bilo je nužno, kaže, obaviti mnogo više operativnog i istraživačkog posla, kao preduvjet za evidentiranje zgrada u katastar i zemljišne knjige.

- Gradske su službe obavile sve radnje u prikupljanju dokumentacije potrebne za upis zgrada, te su tako, uz novac, njihovim suvlasnicima uštedjele i vrijeme i živce – poručuje pročelnik.

Vij. I. Meštrovića završen
No problem je nastao zbog utvrđivanja vlasništva nad zemljištem “ispod” pojedinih zgrada. Pokazalo se kako su neke od čestica u privatnom i državnom vlasništvu. Stoga je započet proces prenošenja vlasništva na Grad Osijek sa RH, Poljoprivrednog instituta, IPK-a i privatnih osoba, što je preduvjet za završetak ovog projekta.

Napominje da su geodetski/parcelacijski elaborati davno već gotovi, ali se ne mogu provesti dok Grad Osijeka ne bude vlasnik sveg zemljišta u obuhvatu projekta.

Za Vijenac Ivana Meštrovića cijeli je postupak proveden jer je Grad Osijek bio vlasnik svih čestica. Zaključak je ipak da se ne zna kada će sve to biti završeno jer, objašnjava Kučan, ne ovisi samo o administraciji Grada Osijeka.

Projekt je pokrenut za navedena naselja jer u njima nisu bile evidentirane javne površine kojima upravlja Grad Osijek i trebale su postati njegovo vlasništvo. Usput je planirano i formiranje čestica i evidentiranje svih zgrada u tim naseljima jer to nije puno poskupljivalo cijeli projekt.

Pročelnik kaže da su projektom bila predviđena samo navedena naselja te se neće nastavljati u drugim stambenim naseljima Grada Osijeka. Navedeni poslovi obaveza su vlasnika/suvlasnika zgrada i Grad Osijek nema obavezu to financirati umjesto njih, poručio je.

Na kraju se bi se Hamova najava od prije gotovo pet godina da „Sjenjak više neće biti oranica” mogla izvesti kao „Sjenjak jest oranica i ne zna se do kada će to i ostati”.

Tomislav Prusina
291

katastarska čestica ukupno za izmjeru, s oko 140 građevina i oko 10 kilometara cesta
ZAHTJEV RETFALČANA
Zavodu za stanovanje podneseno je još 2014. godine više od 600 zahtjeva za etažiranje, za velik dio njih preduvjet za to je formiranje katastarske čestice. Planirana vrijednost tog projekta bila je 400 tisuća kuna, a osim navedenih naselja zahtjeve za proširenje cijelog projekta izrazili su i stanovnici Retfale. Radilo se o tridesetak zgrada na retfalačkom području, i to u Ulici Ljudevita Posavskog, na Vijencu Petrove gore i Vijencu Dinare.
Možda ste propustili...

JOŠ NEKOLIKO DANA LJETNOG SNIŽENJA

Cijene posljednjih komada niže 70 %

PRIJAVITE SE NA NATJEČAJ “EKOSCOLA”

Škola može osvojiti put u Europski parlament

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UČESTALE KRAĐE U TRGOVINAMA DOVODE DO APSURDNIH SITUACIJA

Kad sam nedotjerana, na kulen mi zalijepe alarm

2

GRAĐANI PORUČUJU UNIKOM-U:

Fontane bi trebale biti ukras, a ne ruglo, kao ove u centru!

3

KADA UREĐENJE PROSTORA KOD SPEEDWAYA?

Došen: Mjesec dana nismo dobili odgovor iz Grada!

oglas