Objavljeno 14. srpnja, 2019.
NAŠICE - Posebna veza spaja Našice i Tavankut. Osim kulturnih posjeta, mještani surađuju i kroz voćarstvo, ali i turizam.
Posljednji posjet prijatelja iz Tavankuta bio je za Antunovsku smotru, kad su između Ladislava Suknovića, predsjednika Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva "Matija Gubec", i Srečka Perkovića, direktora Turističke zajednice Grada Našica, pokrenuti novi pregovori o suradnji. Hrvati preko granice Našičanima su pokazali plesove bunjevačkog kraja, a nastupili su i u Jelisavcu u povodu proslave 130 godina od dolaska Slovaka. Uz Našice i sama Osječko-baranjska županija u protekle je dvije godine znatno intenzivirala suradnju s Hrvatima u Vojvodini, a ona se osobito ogleda kroz redovne zajedničke sastanke, godišnju materijalnu pomoć u iznosu od 220 tisuća kuna, a odnedavno i pomoć u obliku radionica o EU projektima. Slično podneblje, način života, prezentacija turizma, ali i ljudi ono je što ipak Našice najviše povezuje s prijateljima. Jedan posjet Tavankutu bio je dovoljan bar za prvu neformalnu suradnju koja kao prvu prednost za manjinu u Srbiji ima mogućnost organizacije posjeta djece matičnoj zemlji.
- Ovaj dolazak u Našice upravo je bio temelj za dogovor konkretnih planova o suradnji između Našica i Tavankuta, jer kompatibilni smo u raznim područjima. Od neformalne suradnje sad smo prešli na pregovore o institucionalnoj suradnji samih udruga te pregovaramo o zajedničkim EU projektima, za koje sam siguran da ćemo u budućnosti to ostvariti - rekao je Ladislav Suknović. Važna poveznica temelji se i na gospodarstvu, tako surađuju i voćari koji godišnje bar jednom posjećuju Tavankut. A priča se razvila i s obitelji Prišt koji su domaćini na Etno salašu Balažević u Tavankutu. U razvoju hrvatske zajednice pomažu i našičke tvrtke poput NEXE-a koji je donirao građevni materijal za uređenje salaša.
- Ovdje se osjećamo kao domaći, doista nam je pokazano jedno široko srce i dobrodošlica u Našice - rekao je Suknović, koji je istaknuo da su oni u vojvodini primjer dobre prakse hrvatske udruge koji pokušavaju i druge motivirati i pokazati im kako se može funkcionirati i kako se prijateljske i institucionalne ideje mogu pretvoriti u projekte. Hrvatska zajednica u Vojvodini izuzetno je bogata kulturnom baštinom, a neke udruge već su uključene u prekograničnu suradnju.
- Seminar mi pruža priliku upoznati raznolikost, ljepotu slame - tehnike s kojom sam se prvi put susrela, te upoznavanje s ‘bilim vezom’ - rekla je Ivanka Prišć, sudionica seminara.
I.Ćosić
Od 1946.
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Matija Gubec” Tavankut osnovano je 1946. godine na temeljima dramske skupine, koja je djelovala u to vrijeme. U prvom planu društva ističe se folklorni, likovni i tamburaški odjel koji, podjednako, prenose tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata kroz pjesmu i ples. Tavankućani su poznati i po umjetnosti slame koja je od pučke, preko naivne, danas označena i kao primijenjena umjetnost. Tako slamarke svake godine tradicionalno prezentiraju svoje radove diljem Srbije te u velikom broju mjesta u Republici Hrvatskoj. Tavankut je 2002. godine ponio titulu “najsela”, koju dodjeljuje Hrvatska matica iseljenika naseljima izvan Republike Hrvatske, u kojoj se njeguje i pridonosi očuvanju hrvatske kulture i tradicije. Društvo “Slamarke” i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec” Tavankut sudjeluju i u manifestaciji Dani slavonske šume u Našicama na kojoj prezentiraju umjetnost od slame. Dok velik broj Našičana sudjeluje na Seminaru bunjevačkog stvaralaštva, koji je spoj tradicije, kulture i folklora.