VINKOVCI

Arheolozi vinkovačkog Gradskog muzeja obznanili su rezultate sedmogodišnjih arheoloških istraživanja na lokaciji u središtu Vinkovaca, u Zvonimirovoj ulici, gdje je do jeseni 1991. bilo Veliko kino i Gradska knjižica, i gdje je prvotno trebao biti sagrađen Hrvatski dom, ali je projekt promijenjen, pa će tu niknuti zgrada Gradske knjižnice i čitaonice.

O rezultatima istraživanja na nedavnom skupu izvijestila je kustosica Anita Rapan Papeša iz vinkovačkog muzeja koja je i sama radila na istraživanju.

- Sve što smo znali o lokaciji upućivalo je na potencijalno značajne nalaze što se, nažalost, nije ostvarilo. Cjelokupna površina istraživanja bila je ispresijecana zidovima i temeljima bivše zgrade Hrvatskog doma, kina i knjižnice, septičkim jamama i raznim instalacijama, što je uvelike oštetilo arheološke kulturne slojeve. Međutim, i u tom sloju imali smo jedno izvanredno otkriće, a riječ je o vremenskoj kapsuli položenoj u jedan od temelja zgrade Hrvatskog doma građene 1923., gdje smo u malom kamenom sanduku pronašli stakleni cilindrični tuljac s papirima, a ispostavilo se kako je riječ o popisu donatora novca za gradnju. Nakon toga ušli smo u slojeve osmanlijskih Vinkovaca, što je bilo iznenađenje, jer nismo očekivali nalaze iz tog razdoblja. Istraženo je nekoliko jama prepunih nalaza te jedna peć s pećnjacima - nabraja Anita Rapan Papeša. Dodaje i kako su, kao i na okolnim pozicijama, očekivano zabilježeni nalazi iz vremena seobe naroda, keramika s utisnutim ukrasima, i jedan grob koji se pripisuje razdoblju gepidske dominacije. No, razočarali su se jer u antičkom sloju, a gdje su očekivali najznačajnije i najzanimljivije nalaze, nisu pronašli ništa vrijedno.

- Umjesto luksuznih zgrada koje smo očekivali, naišli smo na slabo sačuvane tragove stambenih i radnih objekata te jako mnogo bunara i jama. To je donekle izmijenilo sliku koju smo imali o Cibalama, ali je obogatilo naša saznanja jednom novom dimenzijom. Izdvajamo nalaz bunara u kojem je bila ukopana (ili je bila ubačena) ženska osoba, a ispod nje je nađena ostava željeznog tesarskog alata, brončani vrč i dva zlatnika kovanih od careva Valentinijana i Valensa, rođenih u Vinkovcima. Na kraju, ali ne manje važno, istražen je i jedan objekt koji pripada autohtonoj brončanodobnoj Vinkovačkoj kulturi. Zaštitna arheološka istraživanja na poziciji Hrvatski dom u Vinkovcima obogatila su spoznaje o svim vremenskim razdobljima osamtisućljetne povijesti Vinkovaca, a brojni pokretni nalazi koji se trenutačno obrađuju sigurno će naći mjesto u stalnim postavima te stručnim i znanstvenim publikacijama – kaže Anita Rapan Papeša.

Podsjetimo, u proljeće 2011. Arheološki odjel Gradskog muzeja s mnogo je elana pristupio zaštitnom arheološkom istraživanju na lokaciji budućeg Hrvatskog doma, jer radilo se o najvećoj predviđenoj površini za istraživanja otkada je (1972.) na snazi Zaštićena arheološka zona i od kada se svi građevinski radovi u širem središtu Vinkovaca moraju prijaviti kako bi arheolozi istražili lokaciju, a ova je bila ukupne površine od 3600 četvornih metara.

Kako se prema projektu trebalo graditi etapno za početak je otvorena površina od oko 1200 kvadrata, gdje je predviđena gradnja Knjižnice, no, zbog problema s izvođačem radova, za 91 radnog dana nije u potpunosti završeno istraživanje prve etape, i iako je nastavak radova planiran za proljeće 2012. zbog sudskog postupka između Grada i izvođača radova, arheolozi su morali čekati sve do 2015. kada je postupak okončan nagodbom.