Magazin
RAZGOVOR: DAVOR GJENERO

Unija je suočena s neodgovornosti pridošlica u političku arenu
Objavljeno 20. travnja, 2019.
DAVOR GJENERO POLITOLOG JE I NEZAVISNI POLITIČKI KONZULTANT IZ ZAGREBA

Vezani članci

RAZGOVOR: VIOLETA SIMEONOVA STANIČIĆ

Suprotstaviti se dezinformacijskoj kampanji i širenju lažnih vijesti

TEMA TJEDNA: EUROPSKI IZBORI (I.)

Sami odlučujemo o budućnosti

U preostalih nešto više od mjesec dana do izbora za Europski parlament kampanja će biti sve žešća i sve dinamičnija diljem EU-a uključujući i Hrvatsku. O važnosti izbora za Europsku uniju te o hrvatskim strankama i koalicijama koje sudjeluju u izborima razgovarali smo s politologom Davorom Gjenerom.

Na izborima za EU parlament 33 su liste, osam više nego prije pet godina. Što to pokazuje, hoće li, između ostalog, i zanimanje za izbore biti veće nego prije pet godina?

- Optimist bi ustvrdio da porast zanimanja za kandidiranje na izborima za Europski parlament govori o eurooptimističnoj klimi u Hrvatskoj ili o tome da pripadnici političke klase prepoznaju vrijednosti hrvatskog članstva u EU, važnost sudjelovanja u Europskom parlamentu, pa da se zato u većoj mjeri angažiraju u izborima. Optimist bi pomislio i da je politička klasa u Hrvatskoj, u prvih šest godina članstva, nešto ozbiljno naučila o funkcioniranju europskih institucija. Međutim, sve su to, nažalost, pogrešne premise. Interes za izbore i povećani broj lista posljedica su fragmentacije hrvatske političke arene, krize postojećih stranaka i elementarnog nepoznavanja pravila političke igre onih koji pokušavaju ući u političku arenu.

Iako je porastao interes za realiziranje "pasivnoga biračkog prava", dakle prava da se bude izabran, ne znači da je porastao i interes za korištenje aktivnim biračkim pravom, dakle pravom građana na slobodan izbor političkih predstavnika. Ne treba očekivati da će odaziv na ove izbore biti posebno velik, a činjenica da se na izborima pojavio relevantan broj novih kandidacijskih lista, prema svemu sudeći, utjecat će samo na to da će broj propalih glasova biti nešto veći, a onda će u takvim uvjetima i prirodni prag, postotak glasova potrebnih da bi se sudjelovalo u diobi mandata, biti nešto niži, još uvijek znatno iznad zakonski definiranih 5 %, ali manje od očekivanih oko 7 %.

UNIJA SE PROMIJENILA
Koliko se zapravo, i po čemu, predstojeći EU izbori razlikuju od onih prije pet godina? U međuvremenu se dogodio Brexit, koji je, kako vidimo, produženog vijeka trajanja, no koliko će ta drama s Britanijom imati utjecaja na izbore za EU?

- Govorimo li o razlikama između izbora prije pet godina i danas, valja konstatirati da je glavna razlika u tome kako izgleda parlamentarna arena. Prije pet godina parlamenatarna arena bila je podijeljena u dva velika politička bloka, onaj oko HDZ-a i onaj oko SDP-a, uz nekoliko malih stranaka u međuprostoru. U trenutku održavanja izbora Laburisti su počeli gubiti poziciju treće stranke, pa su ostali izvan podjele mandata (za razliku od prvih izbora za EU parlament 2013, kad su sudjelovali u diobi mandata), a upravo u to vrijeme Orah je bio na vrhuncu svoga utjecaja, pa je i sudjelovao u podjeli mandata. HDZ danas ima tek nešto manju snagu nego što ju je imao cijeli blok okupljen oko te stranke prije pet godina, a SDP bi, unatoč krizi te stranke, na ovim izborima mogao ostvariti pedeset posto bolji izborni rezultat od onoga od prije pet godina. Naime, unutar lijevoliberalnog bloka SDP je prije pet godina osvojio samo dva mandata (nastranu što su glasovi te stranke omogućili izbor dvaju liberalnih demokrata u Europski parlament), a sada im se smiješe tri mandata.

Živi zid i Most prije pet godina nisu bili bitni akteri na nacionalnoj političkoj sceni, a tek ćemo vidjeti imaju li novopridošli u političku arenu, poput Starta Dalije Orešković ili Amsterdamske koalicije, doista potencijala osvojiti dovoljan broj glasova za prijelaz prirodnoga izbornog praga. Ako im to ne bude uspjelo, učinak tog neuspjeha za te stranke bit će fatalan i značit će nagli gubitak biračke potpore.

Naravno, i Europska unija se u proteklih pet godina promijenila, mnogo više nego što se to očekivalo, a promjene koje se odvijaju i nisu promjene nabolje. Brexit je samo jedan od pokazatelja te klime. Možda je on i najbolji indikator stanja u EU - energija vizije osnivača Unije je potrošena, očito je da nema europske političke elite koja bi dala novi poticaj Uniji, ali je očito i to da je jako teško izići iz saveza koji osigurava brojne multiplikacijske učinke i dobrobiti za članove. Tek ćemo vidjeti hoće li do Brexita doista i doći i kakvi će biti uvjeti izlaska Britanije. Želi li izbjeći duboku krizu, Britanija će morati ostati onako blizu Uniji kao što joj je Norveška, a taj status jednak je članstvu, osim što onemogućuje pravo glasa za stolom za kojim se donose odluke.

Još i prije početka službene kampanje Macron i Merkel upozoravali su na opasna desna skretanja u Europi. Ima li razloga za strah od uspjeha ekstremne desnice na svibanjskim izborima za EU parlament?

- To govori o drugom problemu Unije, problemu populizma i neodgovornih pridošlica u političku arenu. Za sada se zemlje članice s tim problemom dobro nose. Iako je vjerojatno da će nacionalistički radikali i eurofobi u idućem sazivu Europskog parlamenta biti zastupljeniji nego ikad dosad, jer izborno zakonodavstvo za njih nije filtar, kakav efikasno funkcionira u francuskome ili britanskom izbornom sustavu (u njemačkome je, nažalost, taj filtar prestao biti učinkovit). Borbu protiv nacionalističkih radikala bit će nužno dobiti na razini država članica.

Uzimajući sve u obzir, može li se donijeti jedan općenit zaključak - zašto su izbori važni i za EU i za RH? I kakav se može očekivati novi saziv EU parlamenta?

- Iduće razdoblje za Hrvatsku će unutar EU-a biti vrlo važno, prije svega zato što će se definirati odnos prema politici kohezije i razvoju manje razvijenih dijelova EU-a u sljedećem razdoblju. Čini se da će se hrvatsko predsjedanje Unijom koncentrirati na političko pitanje zagovora "prijateljstva kohezije" i reafirmaciju jednog od stupova Unije - uravnoteženog, ravnomjernog i održivog razvoja. Zato je važno da u Europski parlament iz Hrvatske uđe što više parlamentaraca koji razumiju načela funkcioniranja EU-a i koji dijele viziju na kojoj je Unija zasnovana.

NESPREMNOST ZA UČENJE
Što se Hrvatske tiče, što su pokazala prva predizborna sučeljavanja stranačkih kandidata? Dojam je da osim HDZ-a, SDP-a, donekle HNS-a, dakle mainstream stranaka, većina drugih (kandidati Mosta, Živog zida, Starta, Neovisnih za Hrvatsku...) pokazuju neznanje, narazumijevanje i nesnalaženje kad su EU izbori u pitanju, a toliko žude ući u EU parlament. Kako to objašnjavate?

- Neobrazovanost hrvatske politička klase, ali još gore, nespremnost za bilo kakvo sustavno učenje, glavni je problem hrvatske politike. Ako se nastavimo tako ponašati, ostat ćemo neutjecajna, marginalna članica Unije, a jedino ako se unutar stranaka bude radilo na razvoju ekspertize, ako se bude pozorno selektiralo tko se uopće može, a tko ne može u ime stranke kandidirati za neku dužnost, pa onda i za dužnost europskog parlamentarca, moguće je promijeniti današnju sliku. Stranke moraju uspostaviti jasne unutarnje kriterije napredovanja svojih članova, moraju početi obavljati jednu od funkcija zbog koje i postoje: selektirati, obrazovati i promovirati talente za obavljanje javnih poslova. (D.J.)
Važno je da u Europski parlament iz Hrvatske uđe što više parlamentaraca koji razumiju načela funkcioniranja EU-a i koji dijele viziju na kojoj je Unija zasnovana.
Želi li izbjeći duboku krizu, Britanija će morati ostati blizu Uniji kao što joj je Norveška, a taj status jednak je članstvu, osim što onemogućuje pravo glasa za stolom za kojim se donose odluke.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: BICIKLIMA OD OSIJEKA KROZ MAĐARSKU DO UKRAJINE (2)

Ulaz u Ukrajinu iz
četvrtog pokušaja!

2

PODZEMNI LABIRINT RAVNE

Svjedoci pozitivnog zračenja iz bosanskih piramida: Nakon 25 godina ponovno čuje!

3

WILLIAM KLINGER I DENIS KULJIŠ: TITOV TAJNI IMPERIJ

Predator iz visokog dvorca