Nakon otezanja punih šest mjeseci ishod glasanja u Senatu SAD-a bio je i više nego jasan: 79 glasova za, 18 protiv, što znači i da je niz republikanaca dao glas za golemu vojnu pomoću, u ukupnom iznosu od 61 milijarde dolara, piše DW.

Vođa demokratske većine u Senatu, Chuck Schumer, takav ishod smatra "ujedinjenom porukom Senata cijelom svijetu". Amerika će "uvijek pomoći demokracijama u trenutcima nužde", kaže Schumer. Tek što su prebrojeni glasovi, oglasio se i američki predsjednik Joe Biden najavom da će potpisati taj zakon čim dođe na njegov stol, što je i učinio.

Prema informacijama lista The New York Times, to je oružje i oprema već odavno u arsenalima američke vojske u Europi i nema prepreka da krene prema Ukrajini praktično odmah. Glasnogovornik Pentagona Pat Ryder je i pred Senatom objasnio kako se tu najprije radi o onome što Ukrajini trenutno najviše treba: sustavima protuzračne obrane i topničkom streljivu. Bivšeg veleposlanika SAD-a u Ukrajini Johna Herbsta na postaji NPR upitali su što će ta dugoočekivana pomoć značiti za tijek rata: "Definitivno još nije prekasno za Ukrajinu. Naš propust da im šest mjeseci nismo slali pomoć doveo je do znatno više ukrajinskih žrtava, i među civilima, s obzirom na ruske masovne zračne napade", misli bivši veleposlanik. Ali Ukrajinci drže bojišnicu i ovo je velika pomoć: "Ako sad podršku Ukrajini vratimo i održimo na razini od prije ovog kašnjenja, Ukrajina će pobijediti", uvjeren je Herbst. "A ako američka vlada skupi hrabrosti Ukrajini dopremiti još dalekometnije oružje, ta pobjeda će doći još prije."



Američka doprema topničkog streljiva Ukrajini odvijat će se prije svega preko Njemačke i Poljske, piše Frank Hofmann, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Ministarstvo obrane SAD-a već se neko vrijeme pripremalo za početak dopreme. Na tu važnu odluku američkog Senata Ukrajina već dugo čeka - radi se o novom paketu pomoći, u iznosu od 60 milijardi dolara (56 milijardi eura). Na fronti u istočnom dijelu zemlje ukrajinske su trupe pod snažnom topničkom vatrom ruskih snaga, na koju ukrajinski vojnici, zbog nedostatka streljiva, jedva mogu odgovoriti. "Ministarstvo obrane posljednjih je tjedana naporno radilo da sve bude spremno", kaže bivši glavni zapovjednik američkih kopnenih snaga za Europu, Ben Hodges, u intervjuu za DW. To znači da je Pentagon već pripremio oružje, pa se sada sve može brzo prenijeti preko granice, objašnjava i njemački stručnjak za sigurnost Nico Lange u razgovoru za Deutsche Welle.

Na ukrajinskoj granici već postoji razrađen sustav transporta, spreman zaštititi dopremu od ruskih zračnih napada. "Od početka velike ruske invazije prije dvije godine zemlja je uspostavila ‘raspršenu logistiku‘ za dopremu zapadne vojne opreme", kaže Lange. "Roba se ne stavlja na jedan vlak, što bi moglo biti primamljiva meta, nego je raspoređena na različite vlakove, koji do odredišta često voze i noću."

Ukrajini sada stoji na raspolaganju i flota zapadnih teških transportera za cestovni promet. U Ukrajini je uveden policijski sat tijekom noći, što moskovskoj obavještajnoj službi, posebno špijunima na terenu, otežava da locira rutu opskrbe. Bivši američki general-potpukovnik Hodges kaže da "rusko ratno zrakoplovstvo, iako ima mnogo bolje avione, do sada nije uspjelo uništiti ni jedan vlak ili konvoj koji je prevozio municiju ili opremu iz Rzeszowa u Poljskoj u Ukrajinu".

Na poljskoj strani ukrajinske granice regionalni aerodrom u malom gradu Rzeszowu na jugoistoku Poljske glavno je križanje za zapadnu pomoć. Hodges pretpostavlja da će tamo slijetati američki avioni iz Njemačke. Bez obzira na to je li to željeznica ili zrakoplovi C-17, koji lete do Poljske i onda spuštaju teret u Rzeszowu - logistika američkih vojnih snaga može brzo djelovati. Hodges ističe da je Njemačka ključno čvorište za američke dopreme u Ukrajinu, "zbog svoje geografske pozicije, razvijene infrastrukture i, na kraju, zbog gotovo osamdesetogodišnje prisutnosti SAD-a i suradnje s našom gostujućom zemljom Njemačkom".

U jugozapadnom dijelu Njemačke je i najveće skladište municije američkih vojnih snaga izvan SAD-a. "Miesau Army Depot" nalazi se u neposrednoj blizini najveće američke vojne baze u Europi, u Ramsteinu. Hodges kaže da novi paket pomoći uključuje prvi put i artiljerijske projektile tipa ATACMS dometa od 300 kilometara. Do sada je američki predsjednik Biden dopuštao isporuku tog oružja samo s dometom od 150 kilometara - slično kao s projektilima Skalp ili Storm Shadow iz Francuske i Velike Britanije.

Hodges vjeruje da bi Ukrajina s novim oružjem mogla ciljano napadati zapovjedne strukture i skladišta municije i oružja Rusa. "Umjesto čekanja da ruske rakete i avioni budu lansirani, pa ih onda pokušavati presresti ili oboriti, mnogo je efikasnije uništiti mjesto s kojeg ti projektili dolaze."



Nico Lange, koji radi i za Minhensku konferenciju o sigurnosti, kaže: "Kada pogledamo stanje na jugu, situacija je i dalje takva da tri pristupa Krimskom poluotoku čine ključne vojne ciljeve." On očekuje da će Ukrajina u idućim mjesecima pokušati eliminirati sve više osjetljivih točaka ruske opskrbe na Krimu - sve do najvažnije opskrbne rute, Krimskog mosta, koji povezuje Rusiju s Krimom. "Postoji niz vrsta streljiva koje trenutno može isporučiti samo SAD", kaže Lange. Pogotovo jer pokretanje proizvodnje municije u Europi traje jako dugo.

Christian Mölling, direktor Centra za sigurnost i obranu pri njemačkom think tanku DGAP (Njemačko društvo za vanjsku politiku), vjeruje da je pomoćni paket koji je sada odobrio Senat SAD-a uglavnom Europljanima kupio vrijeme. On smatra da je ta nova pomoć SAD-a "kraj priče" u tom obujmu.

Mjesecima su pristaše predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa u Senatu blokirale pomoć Ukrajini. "Amerikanci nam kupuju vrijeme, ali uskoro se mora aktivirati europska pomoć", rekao je Mölling za DW. Europa mora sebe naoružati, zbog opasnosti od Rusije, ali i da bi pomogla Ukrajini.