Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu u povodu formiranja kontroverznih međunarodnih komisija vlade entiteta Republike Srpske (BiH) za utvrđivanje povijesnih činjenica za Srebrenicu i Sarajevo. Iz analize "Holokaust (Sho‘ah): Uvod u nova negiranja holokausta i pravni i historijski revizionizam" izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Istraživanje "Percepcija antisemitizma", koje je objavila Europska komisija uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja 2019., pokazuje kako je u EU-u u velikoj mjeri došlo do povećanja antisemitizma - devet od deset ispitanih Židova izjavilo je da se antisemitizam u EU-u povećao u posljednjih pet godina. Nažalost, njihovo mišljenje dijeli samo 36 % ispitanika u javnosti EU-a, a 85 % Židova smatra da je antisemitizam najveći društveni ili politički problem u njihovoj državi unutar EU-a. Također, 89 % Židova smatra da je antisemitizam najproblematičniji na internetu i društvenim mrežama; 28 % ispitanika bilo je maltretirano najmanje jednom u 2018. godini; 79 % Židova koji su iskusili antisemitsko uznemiravanje u proteklih pet godina nije to prijavilo policiji ili drugoj instituciji; 34 % njih izbjegava posjetiti židovske događaje ili lokalitete jer se ne osjećaju sigurno, a 70 % Židova smatra da napori država članica EU-a u borbi protiv antisemitizma nisu efikasni.

Najveću zabrinutost izrazili su Židovi u Francuskoj (95 %), zatim slijede Židovi u Njemačkoj (85 %), a najmanje su zabrinuti u Danskoj (56 %). Studija također pokazuje da su Židovi u Njemačkoj bili suočeni s najvećim brojem antisemitskih napada. Nešto više od trećine Europljana mišljenja je da se antisemitizam povećao u njihovoj zemlji proteklih pet godina, ali gotovo dvije trećine Europljana smatra da se antisemitizam nije povećao. Više od polovine ispitanika navelo je da je najproblematičnija manifestacija antisemitizma u njihovim zemljama negiranje holokausta, a zatim antisemitizam na internetu i online društvenim mrežama. Frans Timmermans, prvi potpredsjednik Europske komisije, u povodu izvješća izjavio je: "Duboko sam zabrinut zbog rasta antisemitizma, kao što je zaključeno u izvješću. Bitno je da se borimo protiv ove pošasti snažno i kolektivno. Židovska zajednica mora se osjećati sigurno i kod kuće i u Europi. Ako to ne možemo postići, Europa prestaje biti Europa." Iako je obveza zaštite građana EU-a prije svega u samim državama članicama, EU je u prosincu 2018. godine jednoglasno usvojio Deklaraciju o borbi protiv antisemitizma i razvoj zajedničkog sigurnosnog pristupa kako bi se bolje zaštitile židovske zajednice i institucije u Europi. Države članice EU-a također su pozvane da koriste definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust. Velika anketa-istraživanje medijske mreže CNN "Antisemitizam u Europi" krajem 2018. godine u sedam europskih država ispitala je 7000 osoba: u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Francuskoj, Švedskoj, Mađarskoj i Poljskoj otkrila je da četvrtina Europljana vjeruje da Židovi imaju previše utjecaja na biznis i financije i da imaju mnogo utjecaja na sukobe i ratove diljem svijeta. Čak trećina ispitanika vjeruje da Židovi koriste holokaust kako bi ostvarili svoje ciljeve, a petina anketiranih da Židovi imaju znatan utjecaj na politiku i medije. Više od 40 % anketiranih vjeruje da Židovi žive pod prijetnjom u državama EU-a, a 28 % ispitanika da je antisemitizam u njihovoj zemlji uglavnom rezultat akcija Izraela. Čak dvije trećine ispitanika smatraju da židovske populacije ima mnogo više nego što je njihov stvaran broj, četvrtina Mađara smatra da Židovi čine 20 % ukupne populacije svih ljudi na svijetu.

U pogledu rastućeg antisemitizma u Europi, Benjamin Netanyahu, premijer Izraela, izjavio je da "postoji stari antisemitizam u Europi koji dolazi od ekstremne desnice, ali postoji također novi antisemitizam koji dolazi od ekstremne ljevice i također radikalnih islamskih centara u Europi koje šire kletve i laži o Izraelu". S tim u vezi Netanyahu je pohvalio desničarske lidere Austrije i Mađarske koji se, prema njegovu mišljenju, bore protiv antisemitizma, što je izazvalo reakciju predsjednika Države Izrael Ruvena Rivlina, koji je izjavio da je antisemitizam "zlo koje se može naći svagdje - lijevo i desno, među nacionalistima i religioznima", a da je borba protiv antisemitizma nemoguća stvaranjem koalicija s neofašističkim pokretima i tako se izravno suprotstavio Netanyahuu. Izraelski predsjednik smatra da je neofašizam "apsolutno nekompatibilan" s poviješću Izraela i smatra da je odbacivanje neofašističkih pokreta način borbe protiv antisemitizma. Navedena izvješća i istraživanja sadrže i djelomičnu analizu razloga antisemitizma u EU-u i, što je najvažnije, detektiraju i definiraju što građani EU-a misle o Židovima, ali i što Židovi misle o državama EU-a u kojima žive i rade. Očigledno je da postoji nesklad između opservacija Židova i građana EU-a o ugroženosti židovskih zajednica u EU-u, ali i drukčijih stavova između Netanyahua i Rivlina. U prvi plan kao osnova za antisemitizam u EU-u navodi se negiranje holokausta. Posljednjih tjedana interes međunarodne zajednice ne samo u EU-u privukla su zbivanja u Bosni i Hercegovini jer je vlada entiteta Republika Srpska, čija su vojska i policija presudom Međunarodnog suda pravde (ICJ) proglašene odgovornima za genocid u Srebrenici, a političko rukovodstvo entiteta Republika Srpska presuđeno za zločin genocida pred Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Den Haagu (ICTY), formirala dvije kontroverzne međunarodne komisije koje trebaju utvrditi događaje u vezi sa Srebrenicom i s višegodišnjom opsadom Sarajeva. Na čelu obiju komisija nalaze se izraelski Židovi - profesori Gideon Greif i Raphael Israeli, koji su pristali biti na čelu dviju kontroverznih međunarodnih komisija i time preuzeli povijesnu odgovornost da upravljaju procesima kojima se negiraju pravosnažne presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu u Bosni i Hercegovini. Analitičari smatraju da sudjelovanje navedenih profesora u pokušajima nepriznavanja međunarodnih pravosnažnih presuda i pokušajima negiranja počinjenog genocida u Srebrenici otvara prostor negatorima holokausta i zagovornicima antisemitizma u Europi i svijetu da na isti i/ili sličan način pokušaju ili nastave osporavanje holokausta, odnosno osnuju kontroverzne međunarodne komisije prema istom modelu.

Poznato je da su dva suda UN-a, Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), svojim presudama utvrdili relevantne činjenice i zločin počinjen u Srebrenici nad Bošnjacima presudili kao zločin genocida, a opsadu Sarajeva od 1992. do 1995. godine ICTY je presudio kao zločin protiv čovječnosti i kao kršenje zakona i običaja ratovanja. I zločin u Srebrenici i zločin u Sarajevu presuđeni su od ICTY-ja kao udruženi zločinački pothvati.

Američko i druga veleposlanstva u Bosni i Hercegovini, Ured visokog predstavnika (OHR) i niz međunarodnih organizacija osudili su formiranje te dvije spomenute kontroverzne međunarodne komisije smatrajući da su međunarodni sudovi u posljednjih 25 godina utvrdili istinu u vezi sa Srebrenicom i Sarajevom. Generalno, formiranje dviju međunarodnih komisija od međunarodnih dužnosnika tretira se kao pokušaj revizionizma i negiranja genocida i opsade Sarajeva utvrđenih od UN sudova, a žrtve smatraju da se komisijama žele poništiti činjenice u presudama ICTY-ja i ICJ-a, odnosno onemogućiti žrtvama da dosegnu kaznenu pravdu, ali i pokušaj da se komisijama utječe na drugostupanjske presude protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Upravo činjenica da navedeni izraelski profesori, Greif i Israeli, budu na čelu dviju kontroverznih međunarodnih komisija koje trebaju ponovo utvrđivati događanja u Srebrenici i Sarajevu izazvala je dodatne reakcije u europskim i američkim političkim krugovima. Znajući koliko je međunarodna zajednica na čelu sa SAD-om i EU-om napravila na kaznenom progonu odgovornih formirajući ICTY, ali i Sud Bosne i Hercegovine, liderstvo dvojice Židova u kontroverznim međunarodnim komisijama, prema mišljenju analitičara, bit će primarno u fokusu europskih političkih krugova, posebno onih u Europskom parlamentu koji su uvjerljivo, s 98 %, usvojili nekoliko rezolucija kojima se potvrđuje genocid u Srebrenici. Europski parlamentarci (EP) u protekle su četiri godine pokrenuli i instalirali niz mjera, radnji i akcija u okviru EU-a, kako bi se židovske zajednice potpuno zaštitile na tlu Europe. Formiranje kontroverznih međunarodnih komisija je i "prst u oko" i posljednjoj Rezoluciji Europskog parlamenta iz studenoga 2018., prema kojoj se za Srbiju uvodi novi uvjet za ulazak u EU, a to je prihvaćanje i priznanje nasljeđa i presuda ICTY-ja, prije svega pravosnažnih presuda za genocid u Srebrenici, koje je u posljednje vrijeme najviše negirala premijerka Republike Srbije Ana Brnabić.