KZC "Milutin Milanković" obilježio je u subotu znanstvenim skupom 60 godina od smrti svjetskog znanstvenika, astronoma, geofizičara i inženjera, rodom iz Dalja, čije ime s ponosom nosi. Đorđe Nešić, ravnatelj KZC-a, ističe kako Milankovićev rođendan obilježavaju svake godine, no budući da je ove godine okrugla obljetnica od znanstvenikove smrti, odlučili su održati znanstvni skup i na taj spomendan.

Nešić se pohvalio se kako je tzv. Svemirska soba u Dalju upotpunjena još jednim eksponatom u stalnom postavu izložbe o Milankovićevom životu i djelu. "Riječ je o eksponatu Živi svijet ledenog doba kao pretposljednjem modelu u KZC-u, koji mladim posjetiteljima na edukativan način prestavlja kako je život izgledao na Zemlji prije ledenog doba i o životinjama koje jesu ili nisu preživjele to Zemljino razdoblje. Mi smo se odlučili za dvije simpatične životinje koje nisu preživjele ledeno doba – mamuta i sabljozubu mačku. Eksponat je zapravo novi tehnološki iskorak u prezentacijama – hologram - kako bismo posjetiteljima približili te životinje i novu tehnologiju, a vezano uz to da su ostatci mamuta, koji su se spuštali i bježali od ledenog doba prema jugu, pronađeni u dunavskom bazenu. A to opet ima veze s Milankovićem koji je cijeli život proveo krećući se uzvodno i nizvodno Dunavom. Sastavni dio eksponata je i karta koja govori o važnim područjima uz Dunav gdje je živio, radio i studirao Milanković. Na donjem se dijelu eksponata prikazuje film o biljkama i životinjama ledenog doba", pojasnio je Nešić.

U drugom su dijelu skupa održana predavanja o Marsu kao bogu rata i Marsu kao planetu za koji također vrijedi Milankovićeva matematička teorija klime. "O 100. godišnjici završetka Velikog rata govorio je doktorand iz Dalja Aleksandar Ilinčić, a o Milankoviću i Marsu kao planetu voditelj naše Astronomske sekcije Dalibor Mesarić. Pogledali smo i dokumentarni film Božanski sjaj Milankovićeva kanona u kojem jedan od najboljih tumača Milankovićeva djela, prof. Aleksandar Petrović govori o značenju Milankovićevog kanona u sveukupnoj ljudskoj civilizaciji", ističe Nešić. D. Pejić