Ono što je prije određenog broja godina, bar na istoku Hrvatske, bila više-manje ‘‘misaona imenica‘‘, u posljednje je vrijeme sve češća pojava. U Slavoniji i Baranji, naime, sve je više biciklista. I to ne onih koji svojim metalnim ljubimcima na dva kotača odlaze na posao ili u trgovinu, odnosno pedalirajući krate vrijeme i uživaju u krajoliku, nego onih koji stižu iz raznih krajeva Hrvatske i Europe te prevaljuju stotine kilometara od kuće do konačnih odredišta.

Razloga za takav bum biciklizma je puno. Prekrasan krajolik, bogata enogastroponuda i gostoljubivi ljudi samo su neki od faktora zbog kojih je iz godine u godinu sve više cikloturista. Shvatili su to još prije nekoliko godina čelnici jedinica lokalnih samouprava i županije. Počeli su pisati brojne projekte i javljati se na mnoge domaće i međunarodne natječaje. Sve je rezultiralo kilometrima i kilometrima novih biciklističkih staza kojima se vozaju domaći i strani biciklisti.
- Biciklizam je već dugi niz godina prisutan u razvijenim europskim zemljama, ne samo kao način prijevoza nego kao način života. Osim povećanja broja biciklista, sve je prisutniji razvoj aktivnog turizma, koji uključuje razne sportske aktivnosti, s posebnim naglaskom na biciklizmu. S obzirom na to da je cikloturizam ocijenjen kao jedan od najspremnijih turističkih proizvoda za razvoj turistički slabije razvijenog kontinentalnog dijela Hrvatske, dolaskom domaćih i inozemnih cikloturista u Osječko-baranjsku županiju Hrvatska će se promovirati kao nova biciklistička destinacija EU-a kao i razviti mikropoduzetništvo i makropoduzetništvo - kaže Tatjana Roth, pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam Osječko-baranjske županije, naglašavajući kako u cilju daljnjeg razvoja kontinentalnog turizma i njegovih selektivnih oblika, s posebnim naglaskom na razvoj cikloturizma, Osječko-baranjska županija provodi projekt "Biciklističkim rutama kroz Slavoniju i Baranju".

Njegovo provođenje, nastavlja Roth, obuhvaća izradu standarda za "bed & bike" smještajne objekte, izradu prometnog elaborata u svrhu trasiranja ruta, postavljanje brojača biciklističkog prometa, postavljanje servisnih stanica za bicikle i izradu mobilne aplikacije. Ističe kako su planovi u korelaciji s Operativnim planom razvoja cikloturizma Osječko-baranjske županije.
- Kroz našu županiju prolaze dva EuroVelo pravca, a važnost njihove primjerene realizacije ističu svi strateški dokumenti vezani uz biciklizam. Jedan je pravac EuroVelo 6 Atlantik - Crno more (u Hrvatskoj Dunavska ruta - granica Mađarske - Batina - Osijek - Vukovar - Ilok - granica Srbije) a drugi EuroVelo 13 Ruta željezne zavjese (u Hrvatskoj Dravska ruta - granica Slovenije - Varaždin - Hlebine - Donji Miholjac - granica Mađarske). Treba spomenuti i Panonski put mira, uspostavljen suradnjom Osijeka i Sombora - nastavlja Roth.
Na području Osječko-baranjske županije ruta Drava razvija se ponajviše kroz program prekogranične suradnje s Mađarskom. Povezuje gradove Donji Miholjac i Belišće te se širi na baranjski dio županije do Baranjskog Petrovog Sela, gdje se povezuje s mađarskim, dijelom odnosno s Beremendom. Od Donjeg Miholjca ruta se račva prema Mađarskoj i Harkanju, a kroz Hrvatsku nastavlja prema Virovitičko-podravskoj županiji. Ruta obuhvaća i područja općina Marijanci u slavonskom dijelu i Petlovac u baranjskom dijelu županije. Na ruti se nalaze brojni sadržaji, kao što su dvorci Mailath i Prandau u Donjem Miholjcu, ribnjaci kod Donjeg Miholjca, Palača Gutmann u Belišću i Muzej Belišće, te brojni drugi kulturno-povijesni, prirodni, ali i ugostiteljsko-turistički sadržaji. Županijski dio dug je oko 45 kilometara.
- Panonski put mira, pak, dug je oko 80 km. S Hrvatske strane počinje na graničnom prijelazu Batina, gdje se grana i prolazi kroz Park prirode Kopački rit. Čini alternativu ruti Dunav te je s njom povezan, odnosno dio je međunarodne rute EuroVelo 6 - zaključuje Roth.

Ovih je dana završen međunarodni međunarodni projekt Bike&Boat, vrijedan 3,6 milijuna kuna, koji su zajednički provodili gradovi Mohač i Beli Manastir, a u sklopu kojeg je sagrađena biciklistička staza kroz dio Belog Manastira. Prošlog je vikenda stoga održana velika međunarodna obiteljska biciklijada na kojoj je sudjelovalo 200-tinjak biciklista. Start biciklijade bio je kod Šećeranskog jezera, a ruta duga približno 19 kilometara vodila je kroz Beli Manastir, beljske vinograde, Branjin Vrh i završila na jezeru.
- Cilj je biciklijade, osim obilježavanja završetka gradnje biciklističke staze, promocija cikloturizma i biciklizma, te Belog Manastira i Baranje - rekao nam je Silvio Petar Pandža, vlasnik osječke tvrtke Pavema, odnosno trgovine i servisa bicikala Bikea, koja je pobijedila na natječaju za organizatora biciklijade.
Pješačko-biciklistička staza od crkve svetog Martina do ulaska na beljsku vinsku cestu (čiji je završetak gradnje obilježen biciklijadom) samo je dio staze građene u sklopu međunarodnog projekta u kojem su partneri bili Beli Manastir i Mohač. Realizacija posljednje faze ovog projekta službeno je počela u srpnju prošle godine, kada su gradonačelnik Belog Manastira, Tomislav Rob i gradonačelnik Mohača, Jozsef Szeko, potpisali Partnerski sporazum o provedbi projekta koji za cilj ima spojiti Beli Manastir s europskim koridorom Eurovelo 6. Najnovija staza nastavlja se na onu već sagrađenu do crkve svetog Martina, što je ujedno i spoj s ranije izgrađenim stazama oko Šećeranskog jezera i ostalih.
- Najnovija pješačko-biciklistička staza duga je dva kilometra. Budući da državnom cestom D-7 dnevno prođe nekoliko stotina teških kamiona i dvostruko više automobila, nije potrebno naglašavati u kakvoj su opasnosti biciklisti koji njome prometuju te koliko će buduća pješačko-biciklistička staza za njih značiti - ističe Rob, dodajući kako je njezino globalno značenje višestruko, i za turistički razvoj Baranje i njezina jedinog grada i za lokalno stanovništvo.
Ova je staza samo dio od 239,5 kilometara biciklističkih staza na području Osječko-baranjske županije. Kada se govori o cikloturizmu, nezaobilazan sadržaj (između ostalih) zasigurno je baranjski Garmisch - najstrmiji dio uspona na Banovu brdu (dug je 200-tinjak metara, a iznosi 24 posto) gdje osječka udruga za rekreativni biciklizam Kotrljaneri već niz godina organizira biciklijade. Ne treba zaboraviti ni na Surduk trek Baranja, čiji je sastavni dio 80-kilometarska biciklistička utrka čija ruta vodi diljem Banske kose, a na koji dolaze biciklisti - ljubitelji prirode, iz raznih krajeva Lijepe Naše. Biciklizam, odnosno cikloturizam, dakle, sve je popularnija grana turizma, ponajviše njegova kontinentalnog dijela. Upravo stoga ne treba se uljuljkati na lovorikama, nego poraditi na još zanimljivijim sadržajima kako bi domaćih i inozemnih turista, koji na put kreću na dva kotača, bilo što više.