BELI MANASTIR - Red kiše, red sunca, svježa jutra i vrući dani, samo su neki od razloga zbog kojih je u šećernoj repi na slavonsko-baranjskim obradivim površinama sve više korova.
Šećerna repa je, objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci, okopavinska poljoprivredna kultura niskog habitusa pa joj posebnu štetu nanose upravo korovi. Sije se najčešće polovicom ožujka i ima relativno dug period nicanja, a zbog činjenice da joj je potreban dug period kako bi zatvorila sklop, korovne vrste imaju prostor za nesmetan razvoj te je jako nadrastu. Upravo se to dogodilo na slavonsko-baranjskim obradivim površinama ove godine, koja će ostati u pamćenju kao iznimno vlažna. Baš onakva kakva najviše pogoduje korovima.
- Na svu sreću, ove godine nisam sijao šećernu repu, ali kada vidim polja na kojima je ona posijana, naježim se - kaže Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline, dodajući kako se repa od korova jednostavno ne vidi.
Prije nekoliko godina, dok je još sijao repu, a vremenski su uvjeti bili slični ovogodišnjima, tvrdi, trebala su mu ‘‘dva autobusa ljudi‘‘ kako bi počupali sav korov. I dok se on, bar ove godine, riješio takvih problema, s njima se susreću poljoprivrednici koji su posijali nešto veću količinu šećerne repe.

- Korov je gotovo prerastao repu i moramo posegnuti za sezonskom radnom snagom - kaže jedan od njih, dodajući kako ovu godinu, točnije meteorološke uvjete kakvi vladaju posljednjih nekoliko mjeseci, ne može nazvati nezapamćenom, ali sa sigurnošću tvrdi kako je među rijetkima jer se ne događaju često duga sušna razdoblja kada je kiša potrebna i kišna kada je poljoprivrednim kulturama potrebno sunca. Šećerna repa je, kaže, kultura kod koje je najteže suzbiti korov. Objašnjava kako se ona više puta tretira malim dozama herbicida, a kada abutilon (mračnjak, koji je u posljednjih desetak godina postao najopasniji korov) naraste iznad repe, ne može se prskati pa pomaže samo njegovo ručno čupanje.
- Jedini lijek tada je sezonska radna snaga. Čuo sam za satnicu od po 25 kuna, ali to ne mogu komentirati. Već nekoliko godina sezonsku radnu snagu za čupanje korova iz repe plaćamo između 18 i 20 kuna, pa tako i ove godine - tvrdi.
Vlasnik poljoprivredne tvrtke Anabella Ivo Matijačić slaže se kako je tekuća godina izuzetno pogodna za nicanje korova, a sezonci su sve traženiji. Potvrđuje kako njihova dnevnica nije ista kao za uobičajene poljoprivredne poslove, već iznosi 200-tinjak kuna. Šećernu repu, dodaje, posijao je na prilično velikim površinama, ali ih je na vrijeme tretirao pa nema tako velikih problema s korovima. Globalno gledajući, upravo u tretiranju koje nije obavljeno kvalitetno i na vrijeme vidi najveći problem dijela proizvođača šećerne repe.

- No, uza sve rečeno, treba istaknuti kako je problem još i u zapostavljenim oranicama koje su poprilično zakorovljene. I kada se one privedu kulturi, sjeme korova ostaje u zemlji i dugo je aktivno‘ - ističe Matijačić.
Znatno veće brige od korova u šećernoj repi, nastavlja, njegova tvrtka ima zbog nevremena praćenog ledotučom, koje je u nedjeljnim ranim jutarnjim satima zahvatilo dio Baranje. U dobroj mjeri, na približno 180 hektara, oštećen im je kukuruz, nastradao je dio repe, kao i suncokreta na približno 20 hektara.
- Zbog leda veličine oraha, od suncokreta, čiji je potencijal bio velik, ostale su samo glave. Štetu smo prijavili i sada nam ostaje samo čekati procjenu - kaže Matijačić.
Šećerna je repa, inače, na području Osječko-baranjske županije posijana na približno 11.500 hektara, što je otprilike pet posto manje nego prošle godine. Smanjen opseg sjetve šećerne repe struka objašnjava nižom otkupnom cijenom od ugovorene. Na ovaj su potez, podsjetimo, otkupljivači bili prisiljeni zbog ukidanja kvota i pojave snažne konkurencije iz Europske unije. To nam potvrđuju i anketirani baranjski poljoprivrednici koji su ove godine odlučili ‘‘preskočiti‘‘ sjetvu šećerne repe i dali prednost nekim drugim poljoprivrednim kulturama.