U okvirima površine koja teritorijalno pokriva Grad Osijek nalazi se i više od 3780 hektara poljoprivrenog zemljišta koje je u vlasništvu Republike Hrvatske. Sukladno zakonskim rješenjima, plan njegovim raspolaganjem donose jedinice lokalne samouprave, pa je tako u ovom slučaju to Grad Osijek. Poljoprivrednim zemljištem može se raspolagati na nekoliko načina, no uglavnom je riječ o zakupu - najzastupljeniji model unutar njega su privremeno korištenje i koncesija.

Tako je i u slučaju oranica oko Osijeka najveći dio površina predviđen za raspolaganje preko modela zakupa, riječ je o ukupno 3367 hektara. Za tu namjenu najviše je parcela u katastarskoj općini Osijek - 1385 hektara, potom Tenji (tisuću hektara) i Josipovcu (660 hektara). Sedam ugovornih korisnika koji su ugovorili najam na razdoblje od 50 godina na raspolaganju ima 69 hektara.

Maksimalna površina koja se na području Grada Osijeka može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi iznosi 50 hektara. No, ovdje postoje tri iznimke, riječ je o katastarskim česticama, odnosno o parcelama koje su u "jednom komadu", a veće su od 50 hektara. Dvije su takve parcele (od 71 i 107 ha) u Josipovcu, a jedna je u Tenji (72 ha).

Najviše hektara, pa i ugovora o korištenju zakupa je ipak onih za privremeno korištenje, ovdje je riječ o zakupu zemljišta na rok od dvije godine. Riječ je o ukupno 32 ugovora, korisnici s kojima je potpisan ugovor na taj način raspolažu s tisuću hektara. Samo nešto manje je hektara (990) koji su u koncesiji, pet je korisnika koji na taj način uživaju poljoprivredne površine. S 940 hektara poljoprivrednog zemljišta raspolaže se bez javnog poziva, a dio površina može biti jednokratno iskorišten za nepoljoprivrednu djelatnost.

Nešto će zemljišta i u povrat, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunističke vladavine, riječ je o 271 hektaru. Najviše površina (ukupno 163 ha) koje od države potražuju bivši vlasnici ili njihovi sljednici je u katastarskoj općini Tenja.

Prijedlog ovakvog raspolaganja bio je javnosti ponuđen na javni uvid, no bez većeg zanimanja. Ovaj je prijedlog bio i tema rasprave na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Osijeka, no također nije izazvao širu raspravu. D.Kuštro