Regija
SLAVONCIMA POZIV SA SJEVERA HRVATSKE

Za građevincima tragaju i preko plaćenih oglasa
Objavljeno 10. studenog, 2017.

ĐAKOVO

U zemlji velike nezaposlenosti kakva je Hrvatska, u kojoj je u ovom trenutku, a prema jučerašnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 182.090 osoba u potrazi za poslom, tvrtkama u potrazi za radnicima više nije dovoljno oglasiti potrebu za radnom sangom samo na burzi i ostalim oglasnim prostorima, na internetu i dr., nego sada i plaćenim oglasima u novinama traže zaposlenike. Jedan takav oglas objavljen je i u našem listu, a kojim d.o.o. iz okolice Čakovca, piše velikim plavim slovima, traži zidare, tesare i građevinske radnike. Traže se za rad u građevinarstvu u Hrvatskoj i Njemačkoj. Oglasom u našem listu oglašivač je poglavito “pucao” na potencijalne građevinske radnike s istoka Hrvatske. Nudi im osiguran stan i prijevoz do sjedišta tvrtke. Javiti se na tel. ili e-mail... Tragom oglasa, kontaktirali smo jučer tvrtku koja ga je objavila, a gdje nam kažu kako su već u nekoliko navrata slične plaćene oglase dali u tamošnjim lokalnim novinama. Na naš upit je li se tko javio na ovaj oglas, odgovor je glasio – dosad ne.

To je još jedna potvrda koliko nam građevinsko tržište, iako je na djelu velika nezaposlenost, vapi za radnicima, i onima kvalificiranima i onima bez kvalifikacije, pa poslodavci stalno traže podizanje kvota za uvoznu radnu snagu.

Novac i status

U zemlji punoj apsurda ovdje je na djelu taj da građevinske firme moraju čak plaćati oglasne prostore u medijima kako bi došle do radnika, a istovremeno, jučerašnji su podaci HZZ-a, čak 23.820 nezaposlenih radnika u jednostavnim građevinskim, proizvodnim i transportnim zanimanjima oglasilo je potrebu za zapošljavanjem, a u građevinskim i rudarskim zanimanjima posao traži 4716 radnika. No ne zaboravimo da se nezaposlena radna snaga ne otima za tu vrstu posla, jer je loše plaćen a zahtijeva težak fizički rad, na otvorenome, po vrućinama i hladnoći... I ovih su dana na HZZ-ovoj ljestvici deset najtraženijih zanimanja zidari među njima, znači, pripadaju lakozapošljvim profilima, no strukovne škole kubure s upisom u to i slična zanimanja, poput tesara, stolara i dr., a zbog izostanka interesa čak i gase te programe. Tako je u sve tri generacije zidara koje se obrazuju u đakovačkoj Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata, kaže ravnatelj Mirko Ćurić, samo šest učenika za zanimanje zidar, a za stolara samo 12.

– Tesare nemamo već pet godina. Ove godine ponovno smo probali s upisima u taj program, ali ništa - javio se samo jedan učenik. Sve su to 3-godišnji programi obrazovanja, koje prati veća zapošljivost nego u 4-godišnjem obrazovanju. Ne pomažu čak ni učestali medijski istupi kako je riječ o zanimanjima koja su tražena i na našem i na inozemnom tržištu rada - kaže Ćurić i podsjeća na vrijeme kada se za te programe u “Horvatu” u sve tri generacije obrazovalo i 70-ak učenika.

Njemačka i Austrija

Sada nam se o glavu obijaju prazne klupe u učionicama, jer je već godinama na djelu trend roditeljskog odgovaranja djece od upisa za zanimanja “u kojima se mora raditi”. Također, u našem mentalitetu (dosad je) “bauštelce” neopravdano prati(la) stigma da su pri dnu naše ljestvice vrednovanja poslova.

- Stvar je u našoj svijesti, i roditelja i djece - da su ta zanimanja neatraktivna i necijenjena. A ja kažem – bolje danas biti dobar majstor, koji ima više nego solidna primanja, nego prosječan pravnik ili ekonomist koji puni police u trgovačkim centrima - kaže Anto Barukčić, pročelnik Regionalnog ureda HZZ-a Osijek.

Dosad je pravilo bilo – na našim gradilištima (dobrim dijelom) rade “bauštelci” iz BiH, naši idu u Njemačku jer tamošnji ne žele to raditi, a naši su ondje dobro vrednovani, što im daje ne samo radnu i financijsku nego i društvenu, socijalnu satisfakciju. Ističe to i demograf Stjepan Šterc. Jer i ova tema zrcali se u negativnim demografskim kretanjima – ove vrste radne snage nedostaje nam i zbog odlaska građevinskih radnika, s kvalifikacijom ili bez nje, na strana tržišta rada, pogotovo njemačko.

- Njemačka je vodeća zemlja po odlascima naših ljudi van; samo lani u nju je otišlo 57.000 naših građana. Na drugom je mjestu Austrija, u koju je otišlo deset puta manje naših ljudi – njih 5000. Jer naše “bauštelce” u Njemačkoj ne podcjenjuju u društvenoj kvalifikaciji kao u Hrvatskoj. Oni tamo lakše prihvaćaju izazov takvog posla, makar bili i bolje obrazovani od radnog mjesta jednostavnog građevinskog radnika, koje nije obrazovno zahtjevno - kaže demograf Šterc.

Suzana ŽUPAN
Uzdaju se u imigracijsku varijantu

Demograf Stjepan Šterc za naše poslodavce u građevinskoj branši, koji sve grozničavije traže radnu snagu, kaže kako još nisu napravili ključni iskorak. “Još misle da će dohvatiti radnu snagu prema svojim standardnim, uvriježenim kriterijima i plaćama. Još računaju da možda mogu nadoknaditi radnu snagu imigracijskom varijantom, no morat će shvatiti da će najvredniju stvar morati i adekvatno platiti, a to su radnici. Imigracijska varijanta cijeli je koncept gospodarstva u populacijama koje su demografski depopulirane pa imigracijom pokušavaju dohvatiti vlak”, kaže Šterc. Ocjenjuje kako ove radne sange “ima još za otići van”. “Jer Njemačka traži milijun radnika raznih struka”, dodaje Šterc.

Barukčić: Cijena rada sljedeće godine morat će rasti do 30 posto

- S obzirom na situaciju na tržištu rada, a u građevini je vrhunac sezone, nedostaje KV radne snage – zidara, tesara..., i poslodavci svim kanalima pokušavaju doći do kvalitetnih radnika. Prema mojoj procjeni, cijena rada i usluga u idućoj godini na građevinskom tržištu rada morat će se povisiti do 30 posto. Jednostavni radnici u građevini kod nas imaju plaće 3500 - 5000 kuna, no znajmo da ne posjeduju neku naobrazbu, kvalifikaciju. Tvrtka iz Dubrovnika oglasila je posao za armirača s plaćom do 1000 eura, uz osiguran stan i hranu. Radno vrijeme je 8 sati, a uz prekovremeni rad plaća je i do 10.000 kuna - kaže Anto Barukčić i podsjeća kako su građevinarstvo i metalna industrija u oporavku gospodarstva prvi koji to osjećaju.

mentalitet

FIZIČKI RADNICI JOŠ SU DRUŠTVENO PODCIJENJENI

Možda ste propustili...

ŽUPANJCI ULJEPŠAVAJU GRAD

U cvjetne gredice 8000 sadnica

VIŠEMILIJUNSKO POVEĆANJE POREZNIH PRIHODA

Proračun Županje “težak” 37,9 milijuna kuna