Gajde umalo da nema tko zasvirati na ovim prostorima, gdje su kao instrument nekada bile nezaobilazne. Narodni drveni puhaći instrument u Hrvatskoj, prema Wikipediji, raširen na sjeverozapadu te u istočnoj Hrvatskoj (Posavini, Slavoniji i Baranji), sastoji se od mješine i dijela od drva koji se, što je zanimljivo, poput kulena, šunke i kobasice u slavonskim pušnicama, prethodno suši na dimu i zraku.

Za to da tradicija sviranja gajdi ne bi zamrla s rijetkima koji danas još znaju u njih puhati (a malo ih njih danas i izrađuje) pobrinuo se Tomislav Livaja, predsjednik KUD-a Sarvaš, koji je u tom prigradskom naselju već nekoliko puta uspješno organizirao radionice sviranja gajdi i upoznavanja s tim narodnim instrumentom.

Tradicijske je instrumente moguće danas naučiti svirati na raznim seminarima i radionicama jer podučavanje sviranja na njima, kaže Livaja, nije uvršteno u glazbene škole.

- U Sarvašu smo počeli prije četiri godine s prvim seminarom tradicijskih glazbala, i uvijek me iznenadi da ima ljudi koje gajde zanimaju. Sve to nagnalo nas je da populariziramo taj instrument koji je, prema mojem mišljenju, mnogo bliži ovdašnjim običajima i folkloru nego tamburica. Naime, što se tiče tih tradicijskih glazbala, u nas je problem što oni, izuzev tambure, nemaju još status da su uvršteni u glazbene škole i glazbene akademije. Dogodila se svojevrsna kulturna tragedija da je velik dio svirača zaboravljen i da postoji jako malo snimaka. Može ih se nešto naći na muzejskim snimcima s nekih starih smotri te od 2000. godine naovamo. Postoje ljudi kao Stjepan Večković i Ante Veg koji su i izrađivali te instrumente, pa su oni prije vodili i seminare sviranja. Tako je tek unatrag dvedesetak godina veći dio polaznika izučavao ponovno taj instrument - kaže Livaja.

To da su tamburice istisnule gajde Livaja drži pomalo čudnim. Naučili smo, kaže, da su tambure sastavni dio folklora, ali tambure imaju, prema njegovim riječima, čudnu putanju - od jednog orkestralnog gradskog glazbala došle su na selo, gdje su zamijenile tradicijska glazbala.

- Evo sada opet svjedočimo da se tamburaški orkestri pretvaraju u klasične orkestre i zapravo dolazi do odvajanja folklorne glazbe od tamburaške, što rezultira time da se ponovno folklorna društva okrenu primjeni tradicijskih glazbala. Na našim seminarima polaznici uče svirati puhaće instrumente: gajde, četveroglasne, peteroglasne dude, okarinu strančicu, dvojnice, diplice... sva tradicijska glazbala koja su se svirala na ovim prostorima. Želim u Osijeku, kao najvećem slavonskom gradu, pokrenuti orkestar tradicijskih glazbala. Mislim da u tome ima potencijala - kaže Livaja.

Dodaje kako će nastojati bar jednom mjesečno, umjesto kao sada jednom godišnje, organizirati ovakve radionice i seminare za koje očekuje da će naići na podršku ljubitelja folklora.