OSIJEK/SOKOLOVAC/JASENOVAC - Na Građevinskom fakultetu u Osijeku u organizaciji Hrvatskog društva kulturnog turizma i Ekotoura nedavno je održan Međunarodni Design thinking panel Pustare, na kojem su sudjelovali kolege iz Mađarske i Hrvatske prezentirajući primjere dobre prakse. Šezdeset okupljenih studenata, profesora, turističkih vodiča, konzultanata i drugih pozdravila je organizatorica događanja Jesenka Ricl, a zatim se okupljenima predstavio Mislav Matišić u ime građanske inicijative “Ne rušite više staru Baranju”, koja se okupila kako bi sačuvala pustare Jasenovac i Sokolovac od potencijalnog rušenja.

Kako nam je priopćio Mislav Matišić, u prvom dijelu panela predstavljeni su dobri primjeri prakse, i to baš pustara – Višnjica i Zlatna greda. Pustaru Višnjica predstavila je Ksenija Plantak ukratko opisavši dvanaestogodišnji put od devastirane pustare do turističko-poljoprivrednog kompleksa od tridesetak zaposlenih, dok je Dinko Pešić iz udruge Zeleni Osijek prezentirao sve ono što nudi Kuća u prirodi - ekocentar Zlatna greda koji se nalazi u obnovljenoj upravnoj zgradi istoimene pustare. Drugi dio panela moderirala je Edita Kajaldžić, a odnosio se na pozitivne primjere iz Mađarske, koje su predstavili Norbert Bugarski, Mlin sv. Nikole te Csaba Mata i Marton Szuhay iz zadruge Labor, Pečuh. Norbert Bugarski je, naime, revitalizirao mlin koji je kupio za samo 500 eura, a danas je, osim mlina, obnovljena i mlinareva kuća s velikim mlinom koji se pokreće ljudskim hodom. Laborovci iz Pečuha prezentirali su širok dijapazon svojih kreativnih i kulturnih aktivnosti i još jednom pokazali veliku želju za povezivanjem Osijeka i Pečuha. Do sada su nekoliko puta surađivali s kolegama iz Hrvatske, a možda najpoznatija suradnja bila je na nekadašnjem Surduk festu, kada su osvjetljavali baranjske gatore.

Treći i posljednji dio panela odnosio se na turistički sektor i percepciju prostora Slavonije i Baranje. Krešimir Herceg predstavio je aplikaciju Bicikademija u kojoj su biciklisti studenti koji polažu ispite obilazeći virtualno označene lokacije u Istri, Slavoniji i Baranji. Također je prezentirao događanja koja rade u Slavonskom Brodu: biciklijadu Mali Pariz – Klakar te Ivanomaniju, projekt temeljen na stvaralačkoj baštini Ivane Brlić-Mažuranić. Jasmina Krkić Poznić, vlasnica smještaja Maksimilijan te turističke agencije Maksi tours, predstavila je svoju stranicu Whattovisit.in, kao i percepciju našeg prostora od inozemnih i domaćih turista.

- Od brojnih ideja vezanih uz turističku i poljoprivrednu valorizaciju pustara za oko je zapela činjenica kako Baranja nema svoju koncertnu dvoranu, a štala br. 5 u Jasenovcu ima fantastičnu akustiku. Inicijativa “Ne rušite više staru Baranju” najavila je stoga u skorijoj budućnosti organiziranje stručnog okruglog stola u Zagrebu kao i Vikenda na pustari s raznim kulturnim sadržajima u sklopu pokušaja spašavanja baranjskih pustara - najavio je o ovom zanimljivom projektu Mislav Matišić.

Zahvaljujući upravo Mislavu Matišiću baranjske pustare odnedavno su se ponovo našle u fokusu zanimanja javnosti. Tako su se u ovu priču uključili i Građevinski fakultet i Odjel za kulturologiju, koji već rade na temi pustara sa studentima, ali i brojne druge institucije i pojedinci koji smatraju da su baranjske pustare blago koje treba sačuvati.

- Tek smo na prvoj fazi senzibiliziranja javnosti i “potrage” za nositeljima i vrstama projekata - poručuje Mislav Matišić u ime građanske inicijative kojoj pripada, a koja smatra da se pustara Jasenovac kao prometno najdostupnija s relativno očuvanom upravnom, gospodarskom i stambenom cjelinom, koja potječe s kraja 19. stoljeća, treba prvo obnoviti kao proizvodno-turistički centar na bazi quadruple helix modela (suradnja države/općine, akademske zajednice - fakulteta, gospodarstva/privatnika, lokalne zajednice/udruga). Zbog toga se već krenulo u pronalaženje partnera odnosno nositelja potencijalnog projekta, kako bi se mogla financirati dokumentacija za projekte spašavanja pustara kroz EU fondove.

U inicijativi napominju i da su u svezi s pokrenutim projektom nedavno posjetili načelnika Općine Kneževi Vinogradi i direktoricu Sektora prodaje, marketinga i turizma Belja želeći saznati više o najavljenoj gradnji zgrade i raseljavanju Jasenovca i Sokolovca najesen. U Općini im je rečeno da, ako se pojavi investitor, nije problem dovesti infrastrukturu. U suprotnom, dio bi sačuvali, a ostalo srušili sukladno preporuci struke o tome koje objekte rušiti, a koje očuvati. Belje je pak u razgovoru bilo zainteresirano biti partner u projektu, sličnih su pogleda kao građanska inicijativa, no sami ne mogu iznijeti taj projekt…

Želeći udahnuti novi život starim pustarama u Baranji, inicijativa naglašava da im nije cilj zaštita radi nje same, već isključivo nova funkcija pustare, odnosno revitalizacija kroz konkretan projekt, a zaštita bi bila samo dodatan alat protiv rušenja. Stare pustare u građanskoj inicijativi vide kao lokalitet budućeg centra za razvoj ruralnog turizma, centra kompetencije za vinogradarstvo, IT Huba, lokaciju regionalnog panoramskog balona, poljoprivredno-umjetničke zadruge, odnosno prostora za razvoj kulturnih i kreativnih industrija s povezivanjem na poljoprivredu i turizam, čime bi se ujedno u Baranji riješio i problem smještajnih kapaciteta, kao i interpretacije i finalizacije pojedinih proizvoda kao što je mljevena paprika ili stari zanati - poručuju.