Hrvatsko zdravstvo puno je vrhunskih stručnjaka koji dosežu svjetske razine, vole svoju domovinu i svoj poziv. Zašto nisu prepoznatljivi u našoj javnosti? Zašto se neprestance javnost truje negativnostima?

- Stara je izreka da je najteže biti prorok u svome mjestu. Mi, Hrvati, još uvijek imamo kompleks maloga naroda i mislimo da je sve tuđe bolje samim time što nije hrvatsko. U Hrvatskoj je, nažalost, poremećen sustav vrijednosti i mi još nismo definirali nacionalne vrijednosti, što vrhunski kadrovi to doista jesu. Činjenica je također da naši stručnjaci, bez obzira iz kojega područja, kad odu raditi u inozemstvo postižu izvrsne rezultate zbog boljih uvjeta rada. Javni je prostor u Hrvatskoj »zatrovan« žutilom i lažnim sjajem te stvaranjem iluzije o uspjehu preko noći. Nama kao društvu treba više svijetlih primjera, ljudi koji su svojom žrtvom i upornošću te nadasve ljubavlju prema onome čime se bave postigli velike rezultate i, konkretno u medicini, primjenjuju to znanje za opće dobro.

Medijsko žutilo negativno utječe na zdravlje

Koliko negativna slika društva koju promiču mediji utječe na zdravlje pojedinca?

- Nažalost, na djelu je stvaranje pesimistične klime i apatije u društvu zahvaljujući velikoj većini medija koji nam svakodnevno “serviraju” žutilo i crnilo, što utječe na svijest i zdravlje ljudi, osobito pojavnost psihosomatskih bolesti. Kategorija pozitivnih vijesti i lijepih životnih primjera gotovo je izumrla. Nudi nam se lažni sjaj bez pokrića i izvrnut sustav vrijednosti, što stvara veliku nesigurnost i dovodi do gubitka samopouzdanja, posebice među mlađom populacijom koja je rastrgnuta između onoga “kakvi bi morali biti” i onoga što zapravo jesu. Nadam se da će mediji uskoro shvatiti koliku odgovornost imaju u kreiranju boljega i zdravijega društva.

Koliko je mladih liječnika otišlo iz Hrvatske, a koliko ih je zatražilo dopusnice za odlazak? Kako ih zadržati da sustav bude stabilan?

- Od ulaska u Europsku uniju Hrvatsku je do danas napustilo 525 liječnika, a u istom razdoblju 1262 liječnika ishodilo je potvrde koje su im potrebne za rad u inozemstvu. Te podatke čini još alarmantnijima prosječna dob liječnika koji odlaze, ili su otišli, a ona iznosi 39 godina. Dakle, odlazi nam perspektiva sustava. Danas u zdravstvu nedostaje oko 2500 bolničkih specijalista da bi se dosegnuo prosječan broj liječnika na 1000 stanovnika u zemljama EU-a, koje usprkos tom broju imaju potrebu za dodatnim liječničkim kadrom. Te poražavajuće brojke upozoravaju na moguću prijetnju nepovratnog urušavanja kvalitete pružanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima u skoroj budućnosti, ako se ubrzo ne donese akcijski plan s ciljem osiguravanja boljih uvjeta rada i vrednovanja liječniče struke radi zadržavanja liječnika u sustavu.(GK/ VLADO ČUTURA/D.J.)