Osijek je Hrvatskoj i svijetu dao brojne pametne, poduzetne i marljive pojedince koji su svoj profesionalni i životni uspjeh ostvarili u poticajnim uvjetima većih sredina, na što smo jako ponosni, ali i nesretni, jer je sve izrazitiji odljev mozgova naša trajna sudbina.

Za jednog Osječanina koji je zadužio britansku i svjetsku farmaceutsku industriju saznali smo tek nedavno kada se u rodnome gradu pojavio na proslavi 50. obljetnice mature. Riječ je o dr. sc. Darku Butini (69), znanstveniku koji je bio dio tima koji je razvio prvi učinkoviti lijek protiv migrene, a autor je i algoritma za klasifikaciju kemijskih struktura koji je danas standard u svim farmaceutskim tvtkama i istraživačkim skupinama.

Butina je dijete Gundulićeve ulice u kojoj je odrastao. Prije pola stoljeća maturirao je istodobno na dvije gimnazije, “Sari Bertić” (prirodni smjer) i “Franji Kuhaču” (truba). Iz tog vremena naš sugovornik sjeća se glazbovanja u Zabavnom orkestru Muzičke škole Franjo Kuhač s kojim je gostovao po cijeloj bivšoj državi. Kao vrsnog trubača spominje ga Branko Mihaljević u svojoj knjizi “Tragovi osječke zabavne glazbe”. Studij ga odvodi u Zagreb, gdje je na Kemijsko-tehnološkom odsjeku diplomirao u rekordnom roku. Već na drugoj godini studiranja Pliva mu dodjeljuje stipendiju. Svoju karijeru počinje 1970. upravo u njezinom Istraživačkom centru, a doktorirao je na Virginia State University (SAD) 1975., s tezom iz organske sinteze. Dobiva laskavi poziv iz Londona koji mu upućuje Franz Sondheimer, izumitelj prve kontraceptivne pilule te mu se pridružuje kao mladi istraživač na University College London. Ubrzo završava 1979. u najvećoj britanskoj farmaceutskoj tvrtki Glaxo Research. Na antimigrenskom lijeku Sumatriptanu (poznati i pod nazivom Imigran), radio je idućih deset godina, a tim nije bio nagrađen samo kraljičinom nagradom, nego i njezinim osobnim posjetom znanstvenicima na njihovom radnom mjestu. Britanija, za razliku od nekih drugih zemalja, visoko cijeni ljude koji pomiču granice te stvaraju sofisticirane proizvode koji tvrtki i državi donose mnogo novca. Butinin osobni doprinos bila je potpuno nova sinteza kemijske klase spojeva zvanih indoli koja je omogućila pripravu tog lijeka.

Dr. Butina ostvario je i još jednu karijeru kada se 1989. prebacio na područje računalne kemije. Njegov algoritam koji je objavio 1999., postao je standard u svim farmaceutskim tvrtkama svijeta. Kasnije se bavi i razvijanjem računalnih modela fizičko-kemijskih svojstava molekula koje bi mogle postati lijekovi. Godine 2000. postao je direktor računarstva u tvrtki ArQule, a karijeru je završio privatnim biznisom osnivanjem konzultantske agencije Chemomine Computing. Tijekom karijere često je držao predavanja u Zagrebu i Dubrovniku prenoseći svoje znanje hrvatskim znanstvenicima. U mirovni je od 2011. Živi zajedno sa suprugom u idiličnom gradiću Letchworth City Gardenu, nedaleko od Londona. Ne miruje ni sada baveći se proučavanjem klime i analizom dnevnih temperatura primjenjujući vlastite algoritme koje je koristio u razvijanju lijekova.