Objavljeno 9. rujna, 2016.
SLAVONSKI BROD
Sve dok nas potres svojim teškim posljedicama ne podsjeti na strahote koje može prouzročiti, ne razmišljamo o važnosti bilo čega što bi moglo prevenirati njegovu razornu snagu i moguće žrtve. Nedavna stradanja u potresu u Italiji još su jedno upozorenje kako su ljudi i imovina beznačajni pred silom podrhtavanja koja dolazi iz dubine od više desetaka kilometara. Kako pomoći da površina ostane mirna u situaciji kada se podloga trese, godinama je razmišljao Brođanin Omer Katadžić, kojemu je jedna od najvećih životnih trauma potres u Slavonskom Brodu 1964. godine, pa je osmislio protupotresni nosač koji bi trebao spriječiti rušenje zgrada.
Taj sada već umirovljeni ekonomist tvrdi da se svi objekti, novi kao i stari, mogu učiniti otpornima na potres tako da se na betonske stope s gornje strane u sjecište dijagonala ugrade protupotresni nosači.
I za staro i za novo
- A oni su izrađeni u obliku 'tepsije' u kojoj se nalazi polukugla od specijalnog tvrdog materijala, s gornje i donje strane oklopljeni limom i obloženi stiroporom te idealno dovedeni u vodoravnu os i učvršćeni vijcima za donju stranu ploče. Pri ugradnji na os temeljne stope vijci se pričvršćuju na vodoravnu armaturu maticama i zajedno zalijevaju u beton. Pri potresu betonska stopa giba se zajedno s 'tepsijom' i pritom kida vijčanu vezu s donjom pločom, kada se počinje gibati u svim smjerovima oko kugle u 'tepsiji' koja ne dopušta nikakva pomicanja gore i dolje - objašnjava autor inovacije. U nizu raznih protupotresnih rješenja ovakvih, kaže, još nije bilo.
Prije tri godine izum je prijavljen Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a nakon gotovo dvije godine ispitivanja dobio je patentno pravo - konsenzualni patent za Hrvatsku, što znači, navodi inovator, zašitu prava intelektualnog vlasništva na teritoriju RH - do prvog prigovora koji je utemljen i koji bi oborio patent dokazujući da je bolji. “No do sada se nitko nije javio i neće jer je ispitana podatkovna baza od više od 20 tisuća sličnih patenata u svijetu”, kaže Katadžić za svoj tzv. jamstveni list, na temelju kojega namjerava ići i dalje.
Jamči učinkovitst
Postoje brojni protupotresni nosači u primjeni na području Japana, Rusije, no ni jedan nije isti, a Katadžić je uvjeren da nije ni tako učinkovit. Osim sigurnosti od rušenja, autor inovacije uvjeren je kako ugradnja njegovih protupotresnih nosača uvelike može pridonijeti i povećanju zaposlenosti. Unatoč krizi, u Hrvatskoj se, kaže, gradi 8000 gospodarskih, turističkih, stambenih, poslovnih, sportskih i javnih objekata visokogradnje.
- Kada bi se one opremile mojim proizvodima, zaposlila bi se bar po četiri djelatnika na svakom objektu, a to su: proizvođači čelika, proizvoda od recikliranog PVC-a, proizvođači kamene vune, tokari, bravari, monteri mojih proizvoda, proizvođači parafina, zidari, armirači, proizvođači i prijevoznici gotovog betona, projektanti, nadzorni organi, proizvođači opeke, bageristi, a u slučaju sanacija postojećih objekata i rudari, kada se otvara i druga mogućnost zapošljavanja - kaže Katadžić.
Prošle je godine na međunarodnom predstavljanju inovacija - INOVA - u Karlovcu, u konkurenciji od približno 250 izlagača iz svijeta, dobio zlatnu medalju za najbolji hrvatski izložak.
Marija RADOŠEVIĆ
Reciklaža
Katadžić izračunom dodaje još 64 tisuće zaposlenih u slučajevima sanacije postojećih kuća te oko 30 tisuća “kontejnerskih djelatnika”, koji redovito prazne kontejnere s tzv. prehrambenom plastikom i aluminijskim konzervama za pivo i sokove i prodaju ih otkupljivačima. Uz pravednu naknadu, razmišlja Katadžić, mogli bi skupljati i poklopce boca, polomljene PVC stolice, polomljene gajbe za pivo i sokove, kante za boje, tanke i debele PVC vrećice, čaše od jogurta i kave i mnoge druge PVC proizvode koji se sada ne otkupljuju. Sve bi se moglo reciklirati, sukladno načelima cirkularne ekonomije, te nekima postati trajan izvor mjesečnih primanja.
Teško do komercijalizacije
No kako komercijalizirati patent koji, kako tvrdi inovator, ugrađen u postojeću ili novu kuću pruža potpunu zaštitu od potresa i dodatno povećava energetsku efikasnost objekta za oko 30 posto? Teško ide, priznaje, očekujući, kaže, od gospodarstvenika koji imaju viziju da konačno usvoje i preporuče njegov patent. Uvjeren je da bi se prodajom autorskih prava, primjerice na tržišta BRICS-a koje ima oko tri milijarde stanovnika, uz minimalnu zaradu postigli golemi devizni prihodi sljedećih 20 godina. No potrebna je potpora političara da bi se proizvodi uveli u praksu graditeljstva RH, a kasnije i dalje, kaže Katadžić, pomalo razočaran nerazumijevanjem okoline. Stoga razmišlja i o tome kako će na međunarodnim izložbama svoj patent ponuditi onima koji, kaže, razumiju bit profita. Nakon ponude nekim tvrtkama u Njemačkoj i Sloveniji očekuje skore pozitivne odgovore.
bonus korist
ENERGETSKA EFIKASNOST OBJEKTA VEĆA JE 30 POSTO