Rast gospodarstva i nova radna mjesta zaustavit će iseljavanje. Siguran sam da se naši ljudi ne bi iseljavali iz svoga doma da od svojih primanja mogu živjeti životom dostojnim čovjeka te zasnovati i prehraniti svoje obitelji. Masovno iseljavanje uglavnom mladih obitelji najveći je problem s kojim se suočavamo. Posljedice toga itekako su vidljive i danas, a bojim se da će biti puno vidljivije za nekoliko godina, kada broj umirovljenika u Slavoniji i Baranji znatno premaši broj radno sposobnog stanovništva. Međutim, moramo osigurati i veće rodiljne naknade za drugih šest mjeseci te osigurati stalna mjesečna primanja za majke koje imaju četvero ili više djece. Tek ovim mjerama možemo zaustaviti depopulaciju. Sve manje od toga je beznačajno i neučinkovito. Dodatno, mlade treba uključivati u politiku kako bi se i sami borili za bolji standard u svom zavičaju. Moramo shvatiti da nam ništa neće pasti s neba, nego da sami moramo mijenjati stvari. Ni sloboda i neovisnost naše domovine nije došla sama od sebe, već uz veliku žrtvu. Politika je u načelu častan posao, rad za opće dobro i upravljanje zajedničkim resursima. Čvrsto u to vjerujemo i vodimo se onime da pametni i pošteni popuštaju, oni drugi bi prevladali, a to ne smijemo dopustiti. To oni zapravo i žele, kako bi mogli i dalje suvereno vladati.

Starenje i pad broja stanovnika jedni su od ključnih izazova s kojima se suočava Hrvatska, a osobito izraženo Slavonija. Zbog toga je najveći dio našeg programa usmjeren na oporavak gospodarstva i stvaranje povoljnog ozračja za investicije i nova radna mjesta. Uz revitalizaciju poljoprivrede, za Slavoniju je važan oporavak drvne industrije i prehrambeno-prerađivačke industrije. Za te i ostale industrijske grane osigurat ćemo dostupne i kvalitetne sirovine, jeftinu energiju, bolju prometnu povezanost, obrazovanu radnu snagu te povoljne izvore financiranja za tehnološke inovacije i investicije. Poticat ćemo mlade i ostale nezaposlene te ćemo sredstva za samozapošljavanje sa 25.000 kuna povećati na 30.000 kuna. Za pokretanje posla osigurat ćemo povoljne kredite u iznosu do 350.000 kuna, a poslodavci će pet godina biti oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću za zapošljavanje na neodređeno vrijeme osoba do 35. godine života. Još u školama i na fakultetima mlade ćemo učiti kako samostalno pokrenuti posao, a na fakultetima ćemo otvoriti inkubatore u kojima će ideje realizirati u poslovne pothvate. Uz posao mladima i obiteljima potrebno je rješenje stambenog pitanja te je u našem programu mjera subvencioniranja kamata na kupnju stana ili gradnju kuće.

Val iseljavanja iz Slavonije rezultat je pogrešne gospodarske politike koja je bila isključivo usmjerena na industrijalizaciju i razvoj velikih gradova, a zanemarivanje sela i poljoprivrede kao djelatnosti. Upravo ta politika je poticala iseljavanje iz ruralnih prostora, što danas za posljedicu ima velik val iseljavanja iz Slavonije. Moraju se hitno donijeti mjere kojima će se poticati mladi poljoprivrednici i koje će omogućiti da lokalno stanovništvo uistinu živi od svoga rada i prehranjuje obitelj. Posebno bismo istaknuli mjeru za mlade poljoprivrednike koja iznosi i 15.000 eura po korisniku. Najviše mladih poljoprivrednih gospodarstava nalazi se na području Osječko-baranjske županije, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj, dok je najmanje registrirano u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji. Mlade ljude je potrebno motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Često se upravo mladi ljudi ne odlučuju biti nositelji poljoprivrednih gospodarstava zbog problema osiguravanja početnog kapitala za strukturnu prilagodbu gospodarstva i visokih početnih troškova u poljoprivrednoj djelatnosti i to je prva stavka koju moramo promijeniti. Mlade možemo zaustaviti samo ako im se ponudi razlog za ostanak.

Nastavak gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj, pa tako i u Slavoniji, prva je pretpostavka zaustavljanja iseljavanja ljudi iz Slavonije. Zato je program Narodne koalicije usmjeren prije svega na stvaranje uvjeta za lakše poslovanje i zapošljavanje. Važna mjera koja će definitivno odigrati ključnu ulogu za zapošljavanje mladih je nastavak provođenja Garancije za mlade, koju su HDZ i Most zaustavili, te podizanje naknade sa 2400 na 3000 kuna. Sigurno ćemo nastaviti i s poreznim olakšicama za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme. To su sustavne mjere koje dokazano daju rezultate i siguran su smjer za zapošljavanje mladih. Uvest ćemo i porezne olakšice za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina kojima će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od 5 godina u svrhu lakšeg zapošljavanja ugroženih skupina u društvu. Uvođenjem nove porezne olakšice za osobe starije od 50 godina, na godišnjoj razini će se omogućiti stabilno radno mjesto uz ugovor o radu na neodređeno vrijeme za najmanje 5.500 osoba. Nova poljoprivredna politika, koja će se temeljiti na jačanju OPG-a, također će pridonijeti ostanku ljudi u Slavoniji jer će proizvodnja na selu postati održiva i isplativa.

Prije svega, potrebno je građane i gospodarstvo rasteretiti poreznih i parafiskalnih nameta, jer smo u tome u europskom vrhu. Trenutačni porezni sustav guši gospodarstvo i ne djeluje poticajno na razvoj poduzetništva. Pojednostavljeno rečeno, kad većina malih i srednjih poduzetnika podmiri svoje obveze prema državi, ne ostane im ništa ili gotovo ništa. Pri smanjenju poreznih nameta posebno treba voditi računa o tome kome će taj novac ostati. Cilj je, naravno, da taj novac ostane našim građanima i našim proizvođačima. Dodatno, kada je riječ o fiskalnoj politici, moramo spomenuti fiskalnu decentralizaciju, koju je nužno provesti jer je nedopustivo da jedan centar raspolaže s 96 % javnoga novca, novca svih poreznih obveznika. To nas dovodi u situaciju da Slavonija i Baranja uvijek dobiju mrvice. Pri tome želimo naglasiti da mi ne tražimo ničiju milost, nego samo da ono što je zarađeno u Slavoniji i Baranji, u Slavoniju i Baranju bude i uloženo. U svim europskim zemljama javni se novac dijeli pravednije - oko 60 % ide u centralnu blagajnu, a oko 40 % lokalnoj samoupravi. U Hrvatskoj se samo 4% javnoga novca dijeli na sve općine, gradove i županije, što je zapravo neodrživo i pokriva samo hladni pogon. O svim ozbiljnijim projektima i investicijama odlučuje Zagreb. To želimo promijeniti jer mi znamo što nama treba, Slavonac zna što Slavoncu treba.

Hrvatskoj je potrebna temeljita reforma poreznog sustava kako bi se uklonile prepreke razvoju gospodarstva. U mandatu Milanovićeve vlade provedene su 44 izmjene i dopune u poreznom sustavu. To je dovelo do nesigurnosti koja je odbijala strane ulagače u Hrvatsku. HDZ će provesti cjelovitu poreznu reformu kako bi porezni sustav bio stabilan, jednostavan i poticajan. U drugoj godini mandata snizit ćemo opću stopu PDV-a za 1 postotni bod, a do kraja mandata na 23 %. Želimo time rasteretiti poduzetnike i građane, ali i potaknuti veću gospodarsku aktivnost i rast BDP-a, što će dovesti i do većih proračunskih prihoda. Za male i srednje poduzetnike i poljoprivrednike stopa poreza na dobit bit će 12 posto, a ostalima 18 posto. Smanjit ćemo i parafiskalne namete te uklanjati administrativne prepreke. Spustit ćemo najvišu stopu poreza na dohodak na 36 posto, a primjenjivat će se na primanja iznad 20.000 kuna. Povećat ćemo i dio osobnog odbitka na 3750, što će izravno povećati prihode zaposlenima.

Trenutna fiskalna politika u najvećoj mjeri opterećuje male i srednje poduzetnike, koji bi trebali poslati okosnica hrvatskog gospodarstva. Most predlaže sljedeće porezne mjere za poduzetnike: ukidanje poreza na dividendu i udjele u dobiti, smanjenje poreznog opterećenja poreza na dohodak uvođenjem novih poreznih razreda, što će u konačnici smanjiti porezno opterećenje građana, smanjenje ili ukidanje predujma poreza na dobit, uz zadržavanje mogućnosti dobrovoljnog plaćanja mjesečnih rata predujma poreza na dobit. Također, Most se zalaže za ukidanje poreza na ime tvrtke za sve tvrtke koje imaju manje od 250 zaposlenih. Gledano u cjelini, nužno je uvesti porezno rasterećenje rada (smanjenje stopa poreza na dohodak, povećanje osobnog odbitka, manje oporezivanje nagrađivanja rada) i kapitala (smanjenje stope poreza na dobit) uz postojeće oporezivanjepotrošnje (PDV 25 %). Cilj kvalitetne porezne politike jest smanjiti porezno opterećenje svih hrvatskih građana i poticati rast potrošnje.

U programu Narodne koalicije nema novih poreza, fokus naše porezne politike bit će smanjenje poreza na rad što će dovesti do većih plaća i povećanja osobne potrošnje. Planirana porezna rasterećenja dohotka provodila bi se na nekoliko načina, prije svega kroz povećanje neoporezivog dijela plaće na 3.000 kuna, a primjenu najviše porezne stope pomaknut ćemo sa 13.200 kuna na više od 19.000 kuna. Tako ćemo dodatno ojačati poziciju srednjeg sloja i zadržati vrsne stručnjake u Hrvatskoj, kako ne bi morali tražiti bolje plaćen posao u inozemstvu. PDV ćemo smanjiti za poljoprivredne proizvode i repromaterijal, a opću stopu PDV-a za sada ne bi dirali jer bi tako ugrozili stabilnost državnih financija i doveli u pitanje isplatu mirovina i socijalnih prava. HDZ-ov prijedlog smanjenja PDV-a je neostvariv, a k tome od te mjere koristi ne bi imali građani, nego trgovački lanci. Program predviđa i podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a na 300 tisuća kuna. Ukupna porezna politika imat će za cilj poticanje rasta gospodarstva i zapošljavanja, pa je zato porezno rasterećenje rada ključna porezna promjena koju planiramo provesti.

Slavonija i Baranja, kada govorimo o poticanju investicija, moraju dobiti poseban status u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog toga što smo mi najnerazvijeniji dio Hrvatske i zbog toga što smo najviše stradali u Domovinskom ratu, ali i zbog činjenice da se svih ovih godina najmanje ulaže u naš kraj, investicije u Slavoniju i Baranju moraju se dodatno poticati. Nažalost, danas imamo potpuno suprotnu situaciju. Umjetnim spajanjem dviju statističkih regija, one Panonske (Slavonija, Baranja, Srijem, Podravina) i one Sjeverozapadne (Zagreb, Varaždin, Sjeverna Hrvatska) u jednu, Kontinentalnu, BDP nam je preko noći podignut s 36 % na 64 % prosjeka EU. To znači da smo, bar što se tiče statistike o kojoj ovise državna i europska sredstva, bogatiji i razvijeniji od Dalmacije i Istre. U praksi, ako se netko odluči uložiti sredstva u Dubrovnik, Split ili Pulu, dobit će veći državni i europski poticaj nego da svoju investiciju usmjeri u Vukovar, Osijek ili Požegu, primjerice. To je samo još jedan dokaz u nizu dokaza koji govore o tome koliko se Slavonija i Baranja zanemaruju i koliko se na račun Slavonije i Baranje razvijaju druga područja. Dodatno, da je Slavonija ostala na 36 % prosjeka BDP-a EU, u Panonskoj Hrvatskoj, sve štete od elementarnih nepogoda u Slavoniji i Baranji bile bi pokrivene sredstvima Europske unije, a ovako, iz državnog proračuna, nikad neće biti isplaćene. Dakle, samo u tom segmentu Slavonija je oštećena za nekoliko milijardi kuna.

Prijateljsko, poticajno i stabilno poslovno okruženje jedno je od preduvjeta za odluku poduzetnika i investitora o poslovanju u Hrvatskoj. Afirmirat ćemo privatni sektor kao ključnog nositelja ekonomskog razvoja države. Posebnu pozornost posvetit ćemo potpori i razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva kao najjačem pokretačkom potencijalu hrvatskog gospodarstva. Jamstvo stranim ulagačima da je Hrvatska pravna država je neovisno i učinkovito pravosuđe te djelotvorna javna uprava. Ključno je vratiti povjerenje građana u pravosudni sustav. Modernizirat ćemo i digitalizirati rad javne uprave koja će postati partner svim građanima i poduzetnicima. Izradit ćemo kartu mogućih investicija s popisom troškova ulaganja, dozvola koje je potrebno ishoditi te poticaja za realizaciju projekata. Kao sastavni dio karte investicija bit će katalog državne imovine i registar brownfield i greenfield projekata koji su spremni za realizaciju. Ulagačima u nove proizvodne kapacitete u Hrvatskoj omogućit ćemo brzu realizaciju i podršku administracije s jednog mjesta. Njihov uspjeh je uspjeh svih nas. Tako ćemo dosadašnju praksu čekanja da ulagač kaže što želi zamijeniti novim pristupom u kojem države i lokalne jedinice kažu što nude i potiču.

Investicije su ključna podloga rastu gospodarstva. Poticat će se rast investicija u fiksni kapital (opremu, istraživanje i razvoj, transfer tehnologije, pametnu specijalizaciju u proizvodnji i industrijske klastere), što će rezultirati tehnološkim napretkom i potaknuti ekonomski rast u cjelini. Kako bi se potaknulo investiranje u turizam, nužno je smanjiti stope PDV-a u turizmu ispod 10% ili smanjiti porez na dobit (na stopu 10%), što bi zasigurno privuklo nove investitore. Također, potrebno je dopuniti Zakon o koncesijama koji je u ovoj formi dodatna blokada poduzetničkim investicijama u turizmu. Kvalitetna porezna politika svakako će potaknuti i rast investicija u cjelini. S druge strane, RH je na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, od čega je 8,397 milijardi eura predviđeno za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. S obzirom na slabu apsorpciju sredstava u prve dvije godine, nužno je ojačati postojeći sustav kroz niz mjera, te olakšati sam proces prijave i evaluacije korisnika, te tako omogućiti da investicije dođu do investitora. Neke od tih mjera su: jačanje suradnje i prijavitelja i korisnika u sustavu, poboljšanje sustava upravljanja ESI fondovima, racionalizacija broja procesa u sustavu, povećanje alokacije uslijed visokog broja kvalitetnih prijava, povećanje učinkovitosti sustava upravljanja i kontrole operativnim programima, aktivacija financijskih instrumenata u OPKK i Programu ruralnog razvoja, osiguranje apsorpcije sredstava EU fondova i kontinuirano provođenje kohezijske politike.

Hrvatskoj je najpotrebnije hitno vratiti povjerenje investitora koje je izgubljeno u posljednjih 8 mjeseci ove eksperimentalne i nestabilne vlade. Samo stabilno političko okruženje i stabilna vlada mogu zajamčiti bolje uvjete za ulaganje, pa je Narodna koalicija garancija stabilnosti i sigurnog puta za Hrvatsku. Ulagačima nudimo sigurne porezne uvjete poslovanja, a ponudit ćemo i mogućnost sklapanja ugovora o osiguranju istih poreznih uvjeta kakvi su bili na početku investicije za ulaganja veća od 100 milijuna kuna i čijom se realizacijom otvara najmanje 10 novih radnih mjesta. Za sve poduzetnike koji će ulagati i otvarati nova radna mjesta, osigurat ćemo olakšice što je ključno za nastavak zdravog i održivog rasta s obzirom da oko 90 % poduzetnika po veličini spada u sektor malog i srednjeg poduzetništva. Omogućit ćemo brzo, online osnivanje jednostavnih društava ograničene odgovornosti, te dati kupone za kupnju osnovne informatičke opreme za novoosnovane tvrtke. Nastavit ćemo s ukidanjem parafiskalnih nameta i tako poduzetnike rasteretiti za milijardu kuna u 2017. i 2018. Ukinut ćemo obveznu članarinu HGK do 2018.

Kurikularnu reformu treba nastaviti bez upletanja politike. Danas u Hrvatskoj postoji velika razlika između obrazovnoga sustava, odnosno kadrova koje obrazujemo i potreba na tržištu rada. Obrazujemo ljude za koje znamo da neće naći posao u struci, bar u Hrvatskoj, a postoji niz zanimanja koja su deficitarna. Naš obrazovni sustav treba promijeniti tako da naši učenici budu spremniji za ono što ih čeka, bilo daljnji nastavak obrazovanja bilo tržište rada, odnosno posao.

Modernizacija obrazovnog i znanstvenog sustava ključna je u postizanju društvenog razvoja i gospodarskog rasta. Nastavit ćemo s reformom sustava odgoja i obrazovanja u čije središte stavljamo razvoj svakog djeteta i učenika te prilagođavanje promjenama u svim područjima života. Smatramo da upravo zbog važnosti ove reforme za budućnost Hrvatske moramo postići širi društveni dogovor te uključiti različite pristupe i mišljenja. Samo će tako ovaj važan proces imati dugoročnu stabilnost i izbjeći podložnost politikanstvu. Povezivanje obrazovnog sektora s potrebama gospodarstva jedan je od temeljnih izazova s kojima se obrazovni sektor suočava posljednjih godina. U dualnom obrazovanju poslodavci će postati partneri obrazovnim institucijama te zajedno odlučivati koliko će učenika upisati, a učenici će se osposobljavati za ona znanja i vještine koja će im u budućem radu trebati. Cilj je da se naša djeca školuju za poslove budućnosti, da imaju osiguran posao po završetku škole i da ostaju u Hrvatskoj.

Važno je naglasiti kako je kurikularna reforma samo jedan dio nužne reforme obrazovanja. Kurikularnu reformu svakako treba provesti uz potrebne dopune i izmjene u skladu s analizom i prijedlozima stručnjaka s naglaskom na STEM-područje. Kurikularna reforma mora biti provedena uz konsenzus struke (znanstvenih instituta, HAZU, profesora i učitelja iz škola i fakulteta itd.), a u suradnji s MZOS-om i proširenom stručnom ekspertnom skupinom. Nužno je reformirati agencije pri MZOS-u, kao i NCVVO koji moraju voditi i stručni dio posla oko unaprjeđenja nastave. U sklopu problematike obrazovanja potrebno je provesti sljedeće mjere: uvođenje vanjskog vrednovanja iz relevantnih predmeta za nastavak školovanja kako bi se izbjegla hiperprodukcija odlikaša, povećanje iznosa stipendija za studente tehničkih i prirodoznanstvenih fakulteta, pojednostavljenje administracije u obrazovnom sustavu i integraciju hrvatskih sveučilišta prema unaprijed jasno definiranim stavkama. Potrebno je eliminirati mogućnost političke manipulacije smanjivanjem (na maksimalno 1/3 članova) broja predstavnika lokalnih i državnih vlasti u obrazovnim (školski odbori) i znanstvenim ustanovama te ograničiti trajanje dužnosti ravnatelja u osnovnim i srednjim školama. Nužna je kvalitetna i kontinuirana edukacija nastavnika i asistenata za rad s djecom s poteškoćama. Što se tiče nastavnika na sveučilištima, potrebno je utvrditi odgovarajuće i ujednačene znanstvene kriterije uvažavajući specifičnosti područja i polja rada te redefinirati politiku zapošljavanja.

Reforma kurikuluma bit će nastavljena na način na koji je započeta, struka će biti iznad politike. Reforma je zaustavljena od strane HDZ-a i Mosta političkom cenzurom i pogodovanjem interesnim skupinama poput HRAST-a i Željke Markić. Mi ćemo struci ostaviti slobodne ruke da provede reformu na započeti način, a gospodinu Jokiću ćemo ponuditi da se vrati na čelno mjesto Ekspertne skupine. To je najvažnija reforma hrvatskog društva, a uloga politike u ovoj reformi mora biti ta da osigura potrebne resurse za njezino planiranje i provedbu, dok struci treba pustiti da određuje sadržaj i načine njene provedbe. Cilj reforme je stvoriti moderno obrazovane, kreativne i slobodnomisleće mlade ljude koji će biti ponos našoj zemlji i moći će se natjecati u znanju, kreativnosti i sposobnosti s najboljima u svijetu.