BELI MANASTIR - Dvije tisuće posjetitelja u nešto više od mjesec dana sasvim dovoljno govori o isplativosti projekta Etnološki centar baranjske baštine, vrijednog 8,9 milijuna kuna, od čega je iz gradskog proračuna izdvojeno približno 320.000 kuna. Mišljenje je to belomanastirskog gradonačelnika Ivana Doboša, koji podsjeća kako je nositelj projekta bio Grad Beli Manastir, uz partnerstvo Turističke zajednice Baranje, kako je počeo 1. listopada 2014. godine, te kako su nepovratna sredstva stigla iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. - 2013.

- Sukladno projektu, u prve tri godine od početka rada Etnološkog centra baranjske baštine planirano je 5000 posjeta, a gotovo polovinu ove brojke ostvarili smo u samo nešto više od mjesec dana. Zar treba bolji pokazatelj - pita se Doboš, napominjući kako treba spomenuti i povratne informacije koje su obećavajuće. Isto tako, dodaje, zbrajajući najave dolazaka, sa sigurnošću se može reći da će planirana brojka od spomenutih 5000 posjetitelja u kratkom roku biti dostignuta i premašena. No, kao što je kod nas uobičajeno, vrlo brzo nakon pompoznih otvaranja i prvih mjeseci života događa se da stvari odjednom počnu “šepati”. Premda se to do sada nije dogodilo, mnogi upozoravaju kako će Etnološki centar biti teško održavati, prije svega zbog tankog gradskog proračuna. Spominje se nedostatak ljudi, grijanje na struju i slično, što bi se Gradu jednog dana moglo obiti o glavu. Doboš ne misli tako.

- Na naplatu su stigli prvi režijski troškovi i sukladno njima mogu reći da će ukupni troškovi biti minimalni u odnosu na vrijednost cijelog projekta, odnosno samog Centra - kaže Doboš, napominjući kako ne može s preciznošću izračunati, ali smatra kako troškovi neće biti veći od stotinjak tisuća kuna godišnje. Naglašava kako nemaju pravo tržišno poslovati (naplaćivati ulaz i slično), ali pronaći će modele koji bi spriječili duboko posezanje u gradski proračun, bar kada je Etnološki centar u pitanju. Jedan od njih je, primjerice, iznajmljivanje dijela prostora, ali na način da najam bude - plaćanje režijskih troškova ili slični modeli. Što se grijanja na struju tiče, objašnjava kako nije riječ o klasičnom grijanju strujom, nego štedljivijim toplotnim crpkama. Etnološkim centrom upravlja TZ Baranje, koja se u svibnju u njega i preselila.

- Izuzetno smo zadovoljni brojem posjetitelja koji su još zadovoljniji onim što su u Centru vidjeli. Stiglo nam je nekoliko skupina turista iz raznih dijelova Europe i Hrvatske, i ne vjerujem da u superlativima govore samo iz kurtoazije - priča direktor TZ Baranje Matej Perkušić, ističući kako su, osim programa u sklopu trodnevnog otvaranja tamo organizirali već nekoliko događanja, kako kulturno-umjetničkih, tako i edukativnih.

Najavljene su i djelomične izmjene postava, budući da se određeni broj, ranije skeptičnih Baranjaca, javio sa željom da Etnološkom centru ustupi neke stare predmete, sve u cilju očuvanja baranjske baštine, a zbog čega je zapravo Centar i nastao. Podsjetimo, ideja o osnivanju Etnološkog centra baranjske baštine rodila se 2009. godine, kada se udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate kojih je bilo doista mnogo.