Objavljeno 4. veljače, 2016.
Vezani članci
MINISTAR FINANCIJA PREDSTAVIO SMJERNICE PRORAČUNA
Ekonomsku prognozu Europske komisije za Hrvatsku, koja predviđa rast BDP-a u od 2,1 posto u ovoj i idućoj godini, kao i postupno snižavanje proračunskog deficita, ali i nastavak rasta javnog duga, komentirao je ministar financija Zdravko Marić. Kaže, ako se usporedimo s drugim članicama, to je praktički najveća korekcija naviše.
“Na taj gospodarski rast, s 1,4 na 2,1 posto gledamo pozitivno jer je dobra početna osnova, međutim to nije stopa rasta kojom možemo biti zadovoljni u našem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova će vlada činiti sve da ubrza taj gospodarski rast”, rekao je ministar Marić. Na pitanje koliko je to rezultat ove, a koliko prošle vlade, Marić odgovara da predočeni programi nove vlade sigurno imaju utjecaja na predviđanja.
Što se zaposlenosti tiče, u ovoj bi godini trebala porasti za 1,3 posto, a stopa nezaposlenosti trebala bi pasti na 15,1 posto. Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti.
Europsko gospodarstvo ulazi u četvrtu godinu oporavka. Rast se nastavlja umjerenom brzinom, a uglavnom ga pokreće potrošnja. Istodobno se dobar dio svjetskog gospodarstva bori s velikim izazovima, zbog čega rast u Europi postaje rizičniji.
Zimska prognoza Europske komisije pokazuje da su se opći izgledi za rast promijenili samo neznatno u odnosu prema jeseni, ali se zato povećao rizik da će rast biti sporiji od predviđenog, i to ponajprije zbog vanjskih čimbenika. Predviđa se da bi se stopa rasta u europodručju, koja je prošle godine iznosila 1,6 %, ove godine trebala povisiti na 1,7 %, a 2017. na 1,9 %. U EU bi gospodarski rast ove godine, prema predviđanjima, trebao ostati stabilan, na 1,9 %, a iduće godine porasti na 2,0 %.
Europska komisija napominje da su gospodarski izgledi i dalje vrlo neizvjesni te je rizika općenito sve više. Riječ je, između ostaloga, o nižim stopama rasta na tržištima u nastajanju, neuređenoj prilagodbi u Kini te o mogućem poremećaju financijskih tržišta ili oštećenju osjetljivih gospodarstava u nastajanju i utjecaju na gospodarske izglede u slučaju daljnjeg rasta kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama. Daljnji bi pad cijena nafte također mogao nepovoljno utjecati na zemlje koje izvoze naftu i smanjiti potražnju za izvozom iz EU. I rizici unutar EU mogli bi se odraziti na povjerenje i ulaganja. S druge strane, kombinacija trenutačnih poticajnih čimbenika mogla bi stvoriti zamah veći od očekivanog, posebno ako se oporave ulaganja.(V.T.)
ZA ŠUKERA TO JE ZASLUGA OVE VLADE
Nekadašnji ministar financija u vladi Ive Sanadera, Ivan Šuker (HDZ), misli da je povećanje predviđanja rasta gospodarstva logično s obzirom na, kako je rekao, prezentaciju novog premijera i na novu vladu. “To je logična procjena povećanja i to je, na kraju krajeva, na određeni način i vjetar u leđa novoj vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima”, izjavio je Šuker. Na pitanje ima li u svemu tome i doprinosa bivše vlade, odgovorio je: “Što to znači doprinos bivše vlade? Takva su kretanja uvjet našeg okruženja, a da bi se ona povećala, u Hrvatskoj se moraju provesti strukturne reforme. Bivša je vlada 2011. naslijedila situaciju na nuli pa ju je odvela u minus i iskreno se nadam da se s ovom to neće dogoditi”, ustvrdio je.
BRANKO GRČIĆ
SDP
To je dokaz da smo radili dobar posao
Saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik zadužen za gospodarstvo u bivšoj vladi Branko Grčić ustvrdio je kako su dobri parametri dokaz da je bivša vlada radila dobar posao. “Sve su to zaista dobri parametri, ovaj o rastu osobne potrošnje 17. mjesec zaredom govori da je oporavak počeo i prije 2015. Dakle, duboko u 2014., i to je ono što zapravo dodatno potvrđuje da je naša vlada radila dobar posao”, rekao je Grčić novinarima u Hrvatskom saboru.