Objavljeno 27. travnja, 2024.
Sve je više djece anksiozno, poremećaja ima u sve nižoj dobi
Hrvatski su psihijatri zabrinuti zbog sve prisutnije agresije djece i mladih, koja je usmjerena ne samo prema drugima nego i prema sebi, a uzrok sve većeg broja dijagnoza i njihovih kompleksnih stanja, od kojih će anksioznost postati sastavni dio života, vide u društvu i obitelji.
Na nedavno održanoj Školi dječje i adolescentne psihijatrije, na kojoj se razgovaralo o rodnoj disforiji, upozoreno je da je mentalno i emocionalno zdravlje djece ugroženo zbog silnih iskušenja u kojima se danas nalazi zapadna civilizacija. Dječja psihijatrica Maja Rogulj iz splitskog KBC-a kaže da se djeca najčešće javljaju zbog anksioznosti i poremećaja afektivnog spektra, među njima je veliki broj neurorazvojnih poremećaja, suicidalnosti koja ide uz depresiju, sklonost samoozljeđivanju, poremećaja u ponašanju i sve češće ovisnosti. Primijetila je da su poremećaji u sve nižoj dobi, a kliničke slike sada su ozbiljnije nego prije. I sama je imala pacijente s rodnom disforijom, to je kompleksno stanje u kojem se radi o neusklađenosti rodne uloge i tjelesnih obilježja, zbog čega se može javiti emocionalni distres (stres protiv kojeg se osoba svakodnevno bori). "Najčešće su to depresivna stanja, anksiozna reagiranja, suicidalnost i brojni drugi komorbidni poremećaji, a terapija je, kao i za većinu mladih, psihoterapijska podrška, individualna psihoterapija i rad s obitelji", dodaje Rogulj.
Dječji psihijatar iz splitske Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju Zoran Vujnović ističe da su u ranoj dječjoj dobi prisutni problemi djece iz autističnog spektra, u školskoj dobi ADHD i poremećaji u ponašanju, dok u adolescentnoj dobi prevladavaju anksiozna i depresivna stanja, te poremećaji prehrane.
Stručnjake zabrinjava sve prisutnija agresija djece i mladih, koja nije usmjerena samo prema drugima nego i prema sebi, a njihovo viđenje stvarnosti obojeno je emocijama. Vujnović upozorava da će sve više djece biti anksiozno, odnosno anksioznost će postati sastavni dio života svih nas. Teško će se naći zdravi ljudi, možda funkcionalni, ali klasično zdravlje od prije sto godina više neće postojati. Izvor problema on vidi u društvu i obitelji.
Pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Rijeka Danijela Petrić naglašava da su problemi djece i adolescenata posljednjih nekoliko godina nakon COVID pandemije prilično veliki, zbog čega se pojačava pritisak na njihovu struku. "Puno je mladih koji pokušaju suicid, a jedan broj njih, nažalost, to i realizira. Sada u školskoj medicini imaju programe u kojima na sistematskim pregledima otkrivaju suicidalnu djecu, koju šalju nama. To znači da se ipak radi, govori i uči o destigmatizaciji, da nije loše potražiti pomoć te da možemo pomoći mladima i obiteljima", kaže Petrić. Savjetuje da se više radi na preventivi, počevši od vrtićke dobi, kako bi se djecu i mlade upoznalo s problematičnim situacijama, te ističe da je trend rodne disforije u porastu u cijelom svijetu.
Dijana Pavlović
PROMJENA NAČINA ŽIVOTA I ODGOJA
Specijalistica dječje adolescentne psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin Valentina Bosilj Roki ispričala je o pacijentici koja je prošla socijalnu tranziciju. "Ta 13-godišnja djevojčica je 2021. došla zbog drugih problema funkcionalne prirode, no nakon devet mjeseci ambulantnog praćenja pojavio se njezin problem s rodnim identitetom. Deklarirala se kao ‘nebinarna osoba‘, što znači da nije ni jednog roda, a poslije je tražila da je zovemo muškim imenom. Nakon što je prošla tranziciju živi u muškom rodu, no i dalje nije zadovoljna", rekla je. Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split Trpimir Glavina smatra da je glavni problem u današnjem načinu života jer se promijenio kontekst života i odgoja. "Dok sam bio dijete, majka me je vukla s ulice gdje sam se igrao, dok danas mnoga djeca nemaju interakciju s drugom djecom, a to su osnove odrastanja i traženja identiteta", kaže Glavina. Za rodnu disforiju kaže da ne voli trendove u medicini. Djeca nisu formirane osobe, ona traže svoj identitet. Zato stariji trebaju određivati što se može, a što ne, poručio je.