VINKOVCI - Problematika i potencijali privatnih šuma u Vukovarsko-srijemskoj županiji bili su tema sastanka u Vinkovcima.

- Šume su vrlo rascjepkane, prosječna veličina parcele prema istraživanju Upravnog odjela za poljoprivredu je 0,23 hektara, što je vrlo malo iznad zakonskog minimuma. On kaže da se šumom smatra površina obrasla šumskim drvećem veća od deset ara, odnosno tisuću kvadrata. Kod nas ispada da velik broj parcela nije u toj kategoriji. Smisao ovog skupa je bio da se pokušaju naći modeli kako to staviti u funkciju. Da bi se mogle napraviti neke mjere, morate imati kandidate koji su prihvatljivi u smislu površina i koji mogu raspolagati tim zemljištem. Na našem je području situacija relativno dobra, međutim postoji neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra, kao i Arkoda, kao trećeg sustava po kojem se vode evidencije. Imamo jednu situaciju na terenu, a jednu u knjigama, treće je ono što bismo mi željeli da se dogodi - istaknuo je Ivan Marijanović, dipl. oecc., direktor Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Vukovar.

Prema podacima županijskog Prostornog plana, šume i šumska zemljišta prekrivaju 70.026 hektara, što čini 28,3 posto područja županije, od čega je 98,5 posto u državnom vlasništvu, ostalih 1,5 posto u privatnom. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u županiji 5705,8 hektara čine šume s posebnom namjenom. Prema Registru privatnih šumoposjednika u županiji su 4254 čestice pod privatnim šumama, koje zauzimaju površinu od 1164,8 hektara, a sve kod 5277 šumoposjednika.

O obilježju privatnih šuma i kako pomoći šumoposjednicima, nešto više je rekao Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj.

- Najbolje bi bilo organizirati se, odnosno da postoji formalno tijelo preko kojeg možemo komunicirati kako bismo riješili probleme. Osim toga, moramo vidjeti koji su primjeri dobre prakse u drugim državama. Većina tih šuma danas ne služi ničemu, odnosno služi za ogrjev, međutim one puno vrijede ekološki. S mjerama ruralnog razvoja možete šumu staviti u funkciju uzgoja domaćih životinja. Šumarsku politiku trebaju voditi stručni ljudi, šumske resurse i šumarski prostor koristiti optimalno, prepoznati potrebe lokalne zajednice, posebice pri zapošljavanju, a drvnu sirovinu koristiti u cijelosti i usmjeravati u proizvodnje koje imaju najveću dodanu vrijednost. Udruživanje šumoposjednika u udruge nameće se kao jedno od rješenja za svladavanje mnogobrojnih prepreka te unapređivanje stanja u privatnim šumama raznim modelima djelovanja - istaknuo je Matić.

Namjena privatnih šuma trenutno nije iskorištena, međutim one se mogu staviti u funkciju, što je objasnio dr. Vladimir Margeta, profesor s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

- Jedan od načina je držanje domaćih životinja, mi imamo dugu tradiciju svinjogojstva, govedarstva, kao i pčelarstva. Sve te šume imaju svoju vrijednost i ona se može povećati ako napravimo integrirani sustav proizvodnje kroz koji ćemo domaće životinje vratiti u šume. Imamo tradiciju od 150 godina držanja domaćih životinja u šumama i nemamo ni jedan primjer da je šuma bila uništena - istaknuo je Margeta.

Prema riječima Suzane Trninić, dipl. ing. šumarstva, jedini način da se riješe problemi je udruživanje u udruge šumoposjednika, a na području Hrvatske ih je oko 50.

- Nadam se da će i u Vukovarsko-srijemskoj županiji biti udruga koja će moći promicati interese svojih članova malih šumoposjednika. Politika ruralnog razvoja Europe ide u smjeru da se financiraju projekti udruga i one mogu aplicirati za sredstva iz EU - istaknula je Trninić.M.Kokaj