Pred Bosnom i Hercegovinom niz je gotovo nepremostivih prepreka za ulazak u europske integracije. Jedna od tih je i Daytonski sporazum koji je nakon dugog niza godina (ne)uspješnog provođenja doveo BiH u pat poziciju, posebice kada je u pitanju ulazak ove zemlje u Europsku uniju.

Tijekom svih ovih godina u BiH su ulupane milijarde dolara inozemne pomoći i uloženi su brojni napori međunarodne zajednice, pa ipak ova zemlja polako kreće prema dezintegraciji. Utjecajni International Crisis Group (ICG) Think thank, sa sjedištem u Bruxellesu, izdao je niz preporuka međunarodnim diplomatima: da ukinu Ured visokog predstavnika i BiH odmah počnu tretirati kao normalnu državu kojoj će EU što prije ponuditi pregovore o članstvu.

Nećemo otkriti toplu vodu ako ustvrdimo kako je osnovni problem ustavna struktura s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. “Ustavna reforma, građanska prava i prava naroda, podjela na dva ili tri dijela - to su dijelovi užeta koje davi BiH”, slikovito navodi u izvješću ICG. Istodobno, ICG preporuča pokretanje rasprave o ustavnoj reformi i analizu ukidanja kantona, čije bi se ovlasti prebacile na općine i na entitetske, odnosno državnu vladu.

Na tom tragu su i europarlamentarci koji su na nedavnoj Međunarodnoj konferenciji o BiH između Daytona i Bruxellesa, održanoj u Mostaru, gotovo jednoglasno ustvrdili da BiH nema šanse za ulazak u Europsku uniju dok je na snazi Daytonski sporazum. Drugim riječima Dayton je postao kamen spoticanja na europskom putu Bosne i Hercegovine.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula ocijenio je da Daytonski sporazum, čiji je Ustav sastavni dio, često zemlju dovodi u “shizofrenu situaciju”.

- Daytonski sporazum je odličan dokument koji je zaustavio rat, ali nije dobar za izgradnju moderne, višenacionalne države - ocijenio je Picula, i dodao kako se u sklopu približavanja Europskoj uniji trebaju tražiti nova rješenja za tu zemlju.

On nije izrazio pretjerani optimizam da će novi pristup Europske unije prema BiH s naglaskom na socijalne i ekonomske reforme dati rezultata, opetujući da je problem zemlje vezan za njezinu ustavnu strukturu.

Istog stava je i Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije, ustvrdivši kako BiH treba prava vlada i parlament kakve imaju moderne demokracije.

Domaći političari, poput prvog poslijeratnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i potpredsjednik Paneuropske unije BiH Hasan Muratović, pomalo su skeptični s ovakim ocjenama europarlamentaraca, istaknuvši kako je BiH jako daleko od Bruxellesa, a da od Daytona ne može pobjeći.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ipak je nešto umjereniji u izjavama od svog kolege ističući kako bi “racionalniji” pristup Daytonu mogao biti rješenje za otklanjanje trenutačnih blokada s kojima je BiH suočena.

- Izgledniji je racionalniji pristup i drugačija praksa u sagledavanju odnosa u BiH te unutarnja evolucija kroz sazrijevanje demokratskih snaga - kazao je Izetbegović, dodavši kako bi neka vrsta nadogradnje Daytona bila najlakše izvediva kroz proces europskih integracija, odnosno bržim integriranjem BiH u Europsku uniju. Osim toga, dodao je kako u postojećim okolnostima ne treba očekivati brzu promjenu unutarnjeg ustroja BiH.

S njim se ne slaže bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je poznat kao odlučan zagovornik promjene Daytona.

- Nema napretka ako ne dođe do odustajanja od podjela na dva entiteta koji su svjesno priznanje rata i nastali su na ratnim zločinima i etničkom čišćenju - tvrdi Mesić.

Prema njegovoj procjeni, rješenje su multietnički entiteti koji će jamčiti jednaka prava svima koji u toj zemlji žive, no misli i kako bi trebalo odlučnije reagirati prema onima koji niječu mogućnost funkcioniranja BiH kao države.

- Na žalost, ima onih u BiH koji su na odgovornim dužnostima, a ne priznaju BiH. Međunarodni instrumenti moraju biti takvi da njih isključe iz politike u BiH - kazao je Mesić.

I dok europarlamentarci raspravljaju o ukidanju Daytonskog sporazuma na dobrobit i budućnost Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koristi gužvu i nastavlja sa svojim planom – referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH. Naime, nedavno je boravio u Beču tražeći potporu austrijskih ekstremnih desničara za svoje secesionističke planove. Tom prigodom u javnosti (na Radioteleviziji Republike Srpske), predočeno je kako je Austrija dala službenu potporu Dodikovom referendumu. No to su ubrzo austijske vlasti demantirale istaknuvši kako je potporu Dodiku dala Slobodarska stranka koja je tek oporba u Austriji. U povodu toga veleposlanstvo Austrije u BiH objavilo je kako stajališta oporbenih austrijskih ultradesničarskih političara iznesena u razgovoru s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom nemaju nikakve veze sa službenom politikom vlade Austrije te kako Beč ni na koji način ne podupire Dodikove zamisli o provedbi referenduma u RS-u.