ĐAKOVO - Posljedice prošle, ekstremno kišne godine u “tvornici pod vedrim nebom” ne jenjavaju pa tako ni u voćarstvu. Lani se malo kome zaplavio šljivik, vrt ili dvorište od šljiva pa su malobrojni pekli rakiju zbog čega se sada troše zadnje zalihe šljivovice, kojoj se 2013. godina, za razliku od 2014., smilovala. Šljive su tada, sjetimo se, rodile “kao lude”, vlasnici šljivika nisu znali kud će s njima, kilogram šljiva išao je za samo jednu kunu, a “veseli strojevi” radili su kod mnogih. A onda je rodnu 2013. naslijedila kišna 2014. i pustoš u šljivicima i dvorištima, što potvrđuju i podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je proizvodnja šljiva u 2014. u odnosu na 2013. smanjena za čak - 75 posto pa je lani tog voća proizvedeno oko 8000 tona. Sudeći prema podatcima DZS-a za voćarsku proizvodnju u 2014., šljive su platile najveći danak prirodi u voćarstvu. Preostale zalihe rakije sve su više na cijeni pa ona ovih dana doseže i 70 kuna, iako je u normalnim uvjetima 30 - 35 kuna. Tako je šljivovica cijenom “prešišala” i pojedina inače skuplja pića od nje. Po toj je cijeni stare zalihe rakije ovih dana prodao jedan Đakovčanin, a takvu cijenu šljivovica je dosegnula, doznajemo, i u Baranji gdje je dosad ona od 22 - 23 grada išla po 40 kuna, no ima je i po 50, 60 kuna za litru. Na tržnicama joj je cijena 20 i 25, odnosno 30 kuna, no za kvalitetu te rakije nitko ne bi ruku dao. Istina, rakiji iz prijavljene proizvodnje cijenu dižu trošarine, no u ovim slučajevima, a riječ je o prodaji na crno, o trošarinama, ipak, nije riječ…

I tako se posljedice prošle, loše godine vuku i dalje, zrcaleći se i na dnu bačvi s rakijom pa se nova proizvodnja očekuje nestrpljivije no ikada. Istina, voćari, ali i proizvođači rakija upućuju i na druge vrste poput rakija od krušaka, breskvi, lozovaču i dr., no Slavonci su tradicionalno u prvom redu skloni šljivovici.

Voćari sa strepnjom gledaju u ovogodišnje stanje šljiva pitajući se hoće li imati što kupiti s tla, odnosno peći jer situacija s ovim voćem ni ove godine nije sjajna. Potvrđuje to i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Banjavčić, podsjećajući na lanjsku kišnu godinu.

– Voda je oslabjela stabla i pala im je kondicija. Korijen je predugo bio u vodi, bez zraka, i voćkama je pao imunitet te su podložne bolestima. Tako ih je napala i bolest monilija, koja u konačnici suši stablo. Monilija je lani, u godini s onoliko kiša, stekla sve uvjete za razvoj i sada je jako napala voćke - kaže Banjavčić. U njegovom kraju, Jastrebarskom, kaže, litra rakije, one lošije, u narodu poznatije kao “špirit”, stoji 25 - 30 kuna.

Monilija je zahvatila i voćke na đakovačkom području; potvrđuje to potpredsjednik HVZ-a i đakovački voćar Josip Đelagić.

– Osim šljiva, monilija je napala i trešnje, višnje, breskve, kajsije… Bolest je to koja suši lišće i grane voćke, da bi potpuno sasušila njeno stablo - kaže Đelagić.

Za ovogodišnje stanje šljiva kaže da je – šareno.

– Neće biti tako loše kao lani, ali i daleko je od idealnog - dodaje ovaj voćar.

Monilija je uočena i u Drenjanštini. Ivan Jukić iz Drenja, vlasnik omanjeg višnjika, kaže kako je svoje voćke prskao protiv bolesti pa i protiv monilije.

– Stanje voćki i ove godine je slabije, no ne tako loše kao lani - kaže Jukić, dodajući da rakija u tom kraju i dalje drži cijenu od približno 30 kuna.