U svijetu prepunom sukoba, ratova, terorizma (ISIL, recimo) i kojekakvih drugih ljudskih tragedija, ni interes za najveće zločince u povijesti ne jenjava. Naprotiv, svakim danom sve je veći, pa se tako javnost stalno “zabavlja” s novim činjenicama o starim mračnjacima poput Staljina, Hitlera i, dakako, Josipa Broza zvanog Tito.

Hitler je pritom i dalje najkurentnija “roba”. Jer taman kad pomislimo da o njemu sve znamo, svjetlo dana ugleda neka nova senzacionalna knjiga o Hitleru poput trenutačno aktualne “Hitlerov posljednji dan: Minutu po minutu”, koje je nedavno na svojim stranicama predstavio engleski Daily Mail.

Dok ta knjiga ne bude dostupna široj javnosti, sukladno “trendu” evo podsjetnika na više ili manje poznate činjenice iz života najvećeg zločinca 20. stoljeća.

ZAMALO SE UTOPIO: Jednog hladnog siječanjskog dana 1894., jedan se dječak igrao s drugom djecom i stao na tanak led na rijeci Inn, u Passau, u Njemačkoj. Led je puknuo, a on je pao u hladnu vodu. Borio se da ga ne odvuče snažna riječna struja. To je čuo dječak Johann Kuehberger, koji je živio u blizini. Dotrčao je i skočio u vodu te spasio četverogodišnjeg dječaka od utapanja i smrzavanja. Bio je to Adolf Hitler. Nikada kasnije nije spominjao taj susret sa smrću. Priča je nedavno otkrivena u isječcima iz starih njemačkih novina onoga vremena. Kuehberger je kasnije postao svećenik.

BIJESNA RULJA: Samo nekoliko godina prije nego je došao na vlast u Njemačkoj, bio je samo jedan u nizu desničarskih agitatora koji je držao vatrene govore u Münchenu. Nakon jednog osobito provokativnog, napala ga je masa od 200 ljudi i iscipelarila do krvi. Jedan od bijesnih napadača izvukao je bajunet. Bio je spreman Hitlera ubiti. U tom je trenutku interveniralo osam naoružanih muškaraca i zaustavili su krvoproliće. Jedan od njih bio je Irac Michael Keogh. Slučajno, Hitler se s Keoghom borio u 1. svj. ratu. Keogh je kasnije gotovo stradao tijekom ubilačkih nacističkih pohoda, poznatih kao Noć dugih noževa.

PLIN I PRVI SVJETSKI RAT: U bitci u Belgiji, 1918. mladi časnik po imenu Adolf Hitler bio je pogođen projektilom ispunjenim iperitom (bojnim otrovom), od čega je vrlo lako mogao izgubiti život. No, samo je privremeno oslijepio pa je odveden u obližnju njemačku vojnu bolnicu. Sljepilo je ubrzo nestalo, pa se Hitler nakon oporavka vratio u borbu. Međutim, nedavno pronađeni medicinski zapisi pokazuju da Hitler nije oslijepio od plina, nego zbog duševne bolesti, ili, kako je to njegov liječnik napisao “histerične ambliòpije”. Hitler je bio toliko uplašen incidentom da je zabranio uporabu iperita na bojišnicama tijekom II. svjetskog rata.

ŽIVOT MU POŠTEDIO BRITANSKI VOJNIK: Potkraj rata, britanski su vojnici zauzeli i odlučili popraviti most koji su Nijemci djelomice uništili kako bi spriječili promet prema okupiranom francuskom gradu. Ranjeni mladi britanski vojnik Henry Tandey primijetio je usamljenog njemačkog vojnika kako istrčava iz zaklona u nekom grmlju i bježi. Tandey je naciljao, ali je spustio oružje vidjevši da je protivnički vojnik ranjen. Bio je to 29-godišnji Adolf Hitler. Kada su ga 1940. pitali o tom činu milosrđa, Tandey je odgovorio: “Nisam htio pucati u ranjenog čovjeka”. Nekoliko godina kasnije, kad su on i Britanci ponovno “sreli” Hitlera u II. svj. ratu, Tandey je poželio da je ipak bio malo manje milostiv.

AUTOMOBILSKA NEZGODA: Prema Ottu Wageneru, visokom nacističkom general-bojniku i Hitlerovom ekonomskom savjetniku, nacistički je diktator gotovo poginuo u prometnoj nesreći 13. ožujka 1930., kada je veliki kamion udario u Hitlerov Mercedes. Vozač kamiona stisnuo je kočnicu u pravo vrijeme i zaustavio kamion prije nego je skršio automobil i Adolfa u njemu. Otto Wagener bio mu je suputnik. Šest mjeseci kasnije, Hitler i nacistička stranka došli su na vlast u Njemačkoj. Nema nikakvih podataka o tom što se dogodilo vozaču kamiona. Potraživanje od osiguranja, koje je potpisao Hitler osobno za štetu na svom Mercedesu, pojavilo se 2000. na eBayu, a prodavač tvrdi da je njemačka osiguravajuća tvrtka otkrila Hitlerov zahtjev 70 godina nakon što je podnesen.

IZBJEGAO SMRTNU KAZNU: Nakon uhićenja, Hitler je bio optužen za izdaju. Kazna za izdaju u vrijeme Weimarske Republike bila je smrt. Pa ipak, dosta čudno, Hitler nikada nije osuđen na smrt zbog izdaje 1923. Nedugo prije Hitlerova suđenja, weimarska je vlada proglasila izvanredno stanje koje je drastično promijenilo pravosudni sustav. Slijedom toga, Hitler ne bi više trebao imati suđenje s porotom. Umjesto toga, suci su odlučivali o njegovoj sudbini. U Hitlerovu slučaju to je bio George Neithardt, koji je zapravo suosjećao s Hitlerom zbog njegovih fašističkih stavova, pa čak i sudjelovao u nacističkim okupljanjima. Sudac Neithardt odustao je od stvaranja privida o poštenom suđenju i dozvolio Hitleru da u sudnici održi predavanje, što je ovaj iskoristio kao poligon za širenje vlastitih političkih poruka. Hitler je tehnički bio osuđen za izdaju, ali je umjesto smrtne kazne osuđen na pet godina zatvora, a odslužio samo devet mjeseci.

LENJINOVA SMRT: Da Lenjin nije pretrpio kap, ili da je poživio dovoljno dugo da imenuje bliskog pouzdanika Leona Trockog kao svog zakonitog nasljednika, svijet možda nikada ne bi bio kažnjen vladavinom Josipa Staljina i možda ne bi bilo ni Hitlerove vladavine. U oporuci je Lenjin naredio da Staljina uklone s mjesta glavnog tajnika. Međutim, Staljin je cenzurirao Lenjinove posljednje želje i lažima se dokopao pozicije lidera Sovjetskog Saveza. Velik se dio Hitlerova uspona na vlast i strategije za 2. svj. rat oslanjao na dogovor sa Staljinom o nenapadanju. Trocki je bio prvi veliki svjetski lider koji je osudio Hitlera i fašizam koji se u to vrijeme širio Europom. Napisao je: “Hitler nije ništa drugo nego ljudski otpad!”. Međutim, kad je Staljin preuzeo vlast, Trocki je bio prognan iz Sovjetskog Saveza. Kasnije su ga ubili Staljinovi pristalice u Meksiku.

NEUSPIO ATENTAT: Vjerojatno ste čuli za poznati neuspjeli pokušaj atentata visokih nacističkih dužnosnika na Hitlera u srpnju 1944., što je prikazano u filmu “Operacija Valkira” s Tomom Cruiseom. No, manje poznati pokušaj ubojstva gotovo je bio uspio i gotovo zaustavio Hitlera dvije godine prije 2. svjetskog rata. Taj je atentat 1939. pokušao izvesti njemački stolar po imenu Johann Georg Elser - izvorno Travis Bickle. Elser je bio gorljivi ljevičar, a nakon što su nacisti preuzeli vlast, počeo je toliko prezirati Hitlera da je napustio posao stolara i zaposlio se u tvornici oružja u Heidenheimu, gdje je u tajnosti izradio bombu. Mjesec je dana bušio rupu ispod platforme na kojoj je Hitler držao svoj godišnji govor, na mjestu neuspjelog puča. Elser je postavio bombu tempiravši je da eksplodira dok Hitler govori. Međutim, govor je bio kraći no inače, jer je zbog lošeg vremena Hitler otišao nekoliko minuta prije nego je bomba eksplodirala. Osam je osoba poginulo, a 60 ozlijeđeno, no Adolf Hitler nije bio jedan od njih. Nakon atentata, Elser je pokušao pobjeći u Švicarsku, ali je uhvaćen na granici. Bio je u zatvoru i na kraju je pogubljen.

Piše: Narcisa VEKIĆ