Objavljeno 5. ožujka, 2015.
Na razrađivanje projekta utrošeno je oko 250.000 kuna
Nakon puno priče i priprema, u ljeto 2012. godine na ulicama Osijeka pojavili su se javni gradski bicikli i dvije postaje, a kartice za testnu fazu korištenja sustava mogle su se besplatno zadužiti.
Bio je to početak projekta uvođenja javnih bicikala u Osijek koji se često spominje kao grad bicikala i biciklista. Testna faza pokazala je određene nedostatke sustava, a Grad i BIOS razvili su novi prototip koji je donio novosti na sustavu zaključavanja bicikala na postaje postavljene na Trgu Ante Starčevića i Trgu Svetog Trojstva u Tvrđi. Pričalo se tada kako će nakon još malo usavršavanja i “poliranja” na ulice Osijeka biti postavljeno više postaja za javne bicikle kojih će se nabaviti dvjestotinjak. No, prije nekoliko dana je i onih nekoliko bicikala koji su bili na ulicama, otišlo u povijest. Nakon što su mjesecima skupljali prašinu i hrđu na Trgu Ante Starčevića, bicikli su napokon prevezeni natrag u prostorije BIOS-a, a postaja je uklonjena sa središnjeg trga. Projekt je u samom startu naišao na podijeljena mišljenja, a mnogi građani su kritizirali pokušaj razvijanja sustava kakav u svijetu već funkcionira u brojnim gradovima te je razrađen praktički do savršenstva. U Osijeku je na razrađivanje projekta utrošeno, rečeno je, oko 250.000 kuna, iako bi taj iznos mogao biti i veći, a gledajući što su građani za taj novac dobili, teško je reći kako je riječ o dobrom ulaganju.
- Gotova rješenja su skupa u usporedbi s onima koje mi možemo sami razviti. Primjerice, prema nekoj gruboj računici, naš se prototip pretvara u komercijalni javni bicikl po cijeni od milijun kuna za 150 komada na ulicama. Tomu, naravno, treba dodati godišnje troškove servisiranja i održavanja, ali smo i dalje puno jeftiniji od sličnih sustava koji se mogu kupiti. Primjerice, zagrebački javni bicikli i drugi slični sustavi stoje približno 5000 eura po biciklu, a mi nudimo istu funkcionalnost za znatno manje novca - govorili su u BIOS-u.
No, Osijek ne samo da nije dobio povoljnije javne bicikle nego što su ih dobili drugi gradovi, Osijek uopće nije dobio javne bicikle i može se reći kako je cijela priča bila uzaludna. Kakva je sada sudbina javnih bicikala u Osijeku pitali smo Belu Ikotića, koordinatora projekta u ime BIOS-a. Prema njegovim riječima, bicikle će se “dotjerati” nakon što su od rujna 2013. na trgu stajali izvan funkcije te će ih nastaviti koristiti djelatnici BIOS-a.
Ivan SEKOL
Je li Osijek doista grad biciklista?
O ravnom Osijeku i njegovim biciklistima i biciklističkim stazama često se mogu čuti priče. No, pitanje je koliko se u Osijeku doista pozornosti poklanja razvoju biciklizma, a puno prašine diglo se nakon objave prostorno-prometne studije prometnog sustava grada Osijeka sa širim okruženjem koja je usvojena prošle godine. Na 60 stranica studije koja definira prometni razvoj Osijeka u idućih 40 godina biciklizam se spominje u tek nekoliko rečenica i to vrlo neodređeno. I razvoj infrastrukture, isprekidane dionice biciklističkih staza, visoki rubnjaci i drugi problemi jasno govore kako je razvoj biciklizma u Osijeku nešto o čemu se puno priča, ali vrlo malo radi.