Regija
NI NAKON DEVET MJESECI NE MOGU NA SVOJE NJIVE

Oranice na Zibu još su pod
vodom - sjetva nemoguća,
ugrožen prihod 40 obitelji
Objavljeno 23. veljače, 2015.

Vezani članci

POMOĆ BROJNIH HRVATSKIH GRAĐANA

U Gunju prvi hranu dovezao HSU, salezijanci poslali drva

POSAVSKI PODGAJCI – Ni devet mjeseci nakon katastrofalnih poplava u istočnom dijelu županjske Posavine ne nazire se rješenje problema za 40-ak poljoprivrednika čije se njive nalaze na području tzv. bare Zib, između Posavskih Podgajaca i Rajevog Sela, a koje još uvijek “plivaju” u poplavnoj vodi. Riječ je o prirodnom ulegnuću tla, što je, prema nekim tumačenjima, posljedica nekadašnjeg Panonskog mora, zbog čega su tamošnje parcele često bile pod vodom. Problem se dosadašnjih godina redovito rješavao ispumpavanjem, čime je ljudima omogućena obrada tla. Ali ove je godine proljetna sjetva upitna.

Unatoč traženjima i upozorenjima da je situacija alarmantna jer je bara Zib zbog golemih količina poplavne vode koja se ondje zadržala nalik na golemo jezero i da se hitno mora nešto poduzeti i isušiti to područje, nitko ne reagira. Sjetva je pred vratima, a poljoprivrednici strahuju da im neće biti omogućen pristup njivama, da neće ih moći zasijati i da im prijete velike gospodarske štete. A to bi za Dragu Blaževića iz Posavskih Podgajaca značilo pravu katastrofu. Bio bi, kaže, prisiljen nakon 15 godina ugasiti OPG jer ne bi imao drugog izbora, a njegova sedmeročlana obitelj, u kojoj je samo jedna osoba zaposlena, živi od zemlje.

- Mojih 20 hektara i dalje su pod poplavnom vodom. Treba živjeti, treba privređivati i obitelji osigurati egzistenciju, ali ruke su mi svezane. Na Zibu je poplavljeno ukupno 120 hektara obradivih površina od kojih je živjelo 40 obitelji. Obratili smo se Hrvatskim vodama, ali oni se opravdavaju da to nije njihova obveza. Dok su ljetos i jesenas radili sanaciju nasipa u Rajevom Selu, po dvije-tri pumpe stajale su neiskorištene, a mogle su u pet-šest dana riješiti ovaj problem, no nitko nije želio reagirati - ogorčen je Blažević.

Upozorava da vrijeme neumoljivo teče i ako se u sljedećih 20-ak dana ne krene s ispumpavanjem, od proljetne sjetve neće biti ništa.

- Za obradu imam još oko šest hektara što nije pod vodom, ali s tim ne mogu platiti obveze niti išta. Ne tražimo novac ni ikakvu pomoć, samo tražimo da nam se omogući da obrađujemo svoju zemlju od koje smo do sada pristojno živjeli - zavapili su supružnici Blažević.

Smeta im, kažu, što se to područje naziva barom jer u ugovoru o kupnji zemlje koji su sklopili s RH jasno stoji da je riječ o oranici Zib, a ne o bari. Zemlju su kupili prije 11 godina i još je četiri godine moraju otplaćivati, a pitaju se kako će podmiriti svoje obveze ako im je onemogućena obrada tla.

- Ovo je bogomdana zemlja i mislim da takve nema nigdje u okolici - kaže Drago, koji ondje sadi i povrće, uglavnom papriku, ali i lubenice. Lani mu je, kaže, samo od soje ostalo čisto 160 tisuća kuna.

Vlasnici parcela s oranice Zib apeliraju da se hitno pronađe rješenje za njihov problem koji je izravna posljedica svibanjskih poplava i osigura nekoliko crpki. Traže da se konačno utvrdi u čijoj je to nadležnosti i prione poslu.

- Toliko smo očajni da smo planirali poslati dopis predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i pozvati je na slavonski doručak, neka dođe i osobno se uvjeri u to kako devet mjeseci od poplave žive poljoprivrednici kojima je egzistencija ugrožena, a koji su za to najmanje krivi. Nakon poplave pomagalo se svima, nitko nije zaboravljen, samo smo mi ostali po strani - kažu poljoprivrednici koji se još uvijek bore s poplavnom vodom.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
HRVATSKE VODE: TO JE SIZIFOV POSAO

“Tzv. bara Zib napušteni je savski rukavac koji se vodom puni površinski ili direktnim podzemnim kontaktom sa Savom. Riječ je o prirodnoj depresiji koja akumulira goleme količine vode, što je jasno i laiku kada vidi ovo vodno prostranstvo. Crpljenje ove vode moglo bi se okarakterizirati kao Sizifov posao jer se područje neprestano prihranjuje savskim vodama, pogotovo u razdobljima povišenih vodostaja.

Iako to nije bila naša obveza, do 2010. godine financirali smo crpljenje vode u proljetnom razdoblju. Napominjemo da smo, unatoč tome što se od ožujka 2006. ne ubire naknada za uređenje voda za poljoprivredno zemljište, na održavanje vodnog režima od 2006. do 2010. utrošili 1.350.032.82 kuna. S obzirom na to da je u sklopu priprema za pristup Europskoj uniji Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko–srijemske županije kandidirala baru Zib kao biološko vrijedno stanište raznolikih biljnih i životinjskih vrsta – djelovanje Hrvatskih voda na tom području je ograničeno”, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Ureda generalnog direktora Hrvatskih voda.

Nisu dio Ekološke mreže

Pojašnjenje smo zatražili i u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. “Prema dostupnim podacima utvrđeno je kako ni jedna oranica u okolici Posavskih Podgajaca nije dio područja Ekološke mreže (Natura 2000) proglašene temeljem Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13) niti je zaštićeno u kategoriji značajni krajobraz na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN/80/13) te ne postoje prepreke u smislu Zakona o zaštiti prirode da se izvrši ispumpavanje zaostale vode sa navedenih oranica”, stoji u odgovoru Dijane Sušac, glasnogovornice Ministarstva.

Na Zibu je poplavljeno ukupno

120

hektara obradivih površina

Nakon 15 godina

Drago Blažević morat će ugasiti OPG od kojeg živi sedmeročlana obitelj

To je bogomdana zemlja, takve nema nigdje u okolici - kaže Drago Blažević

Možda ste propustili...

SKUPŠTINA UDVDR-A DONJI MIHOLJAC

Članstvo udruge raste, no nema mlađih članova

PREVENTIVNI PROGRAM “DUGINE BOJE”

Prepoznati tuđe i vlastite osjećaje

Najčitanije iz rubrike