Vezani članci
PORTAL MOJPOSAO O UVOĐENJU NOVE SOCIJALNE MJERE
Vlada je na svojoj jučerašnjoj sjednici usvojila sporazum o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju kumulativno do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili.
Dugovi se otpisuju građanima koji su blokirani duže od godinu dana, a otpisuje se do 10.000 kuna plus 25.000 kuna dugova kod poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu. Oprostom su obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Osim toga, ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine. Teleoperateri otpisuju dug prvoj, socijalnoj kategoriji, dok će kod druge kategorije primjenjivati moratorij od godinu dana.
Jednokratna mjera
Zahtjeve za otpis dugova primatelji socijalne pomoći mogu podnositi od 2. veljače. Od 2. travnja zahtjeve za oprost duga moći će podnositi i građani čija mjesečna primanja ne prelaze 2500 kuna. Riječ je o jednokratnom otpisu dugova, odnosno ne može se očekivati da će Vlada ponoviti takvu mjeru.
- Potpisivanje sporazuma novi je početak za oko 60.000 građana koji bi trebali dobiti novu priliku - istaknula je Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih. Ona je naglasila kako je riječ o dobrovoljnom sporazumu kojem će pristupiti banke, teleoperateri i četiri velika grada.
Ova mjera dolazi u vrijeme kada je, prema podacima Financijske agencije, u blokadi 320.920 građana s dugom od 30,14 milijardi kuna. Ako se ovoj brojci pribroje i članovi obitelji, riječ je o milijun blokiranih. Ukupan dug građana dužnih do 35.000 kuna prema svim vjerovnicima i blokiranih 360 dana, na dan 30. rujna 2014., iznosio je nešto manje od 1,5 milijardi kuna, u što su uključeni glavnica i troškovi, a nije uključena kamata, koja iznosi 712,1 milijun kuna. Od tih 1,5 milijardi kuna ukupni dug građana dužnih do 10.000 kuna iznosi 210,5 milijuna kuna, u što nije uključena kamata koja iznosi 113,4 milijuna kuna.
U Osječko-baranjskoj županiji, koja ima 305.032 stanovnika, u blokadi je oko 25.500 građana, a u Osijeku koji ima 108.048 stanovnika blokirano je njih više od 8650. Ukupni dug Osječana iznosi gotovo 945 milijuna kuna. Vukovarsko-srijemskoj županiji je među 175.431 stanovnikom blokirano njih oko 13.500, u Brodsko-posavskoj je od 158.575 stanovnika u blokadi njih 12.000. U Slavonskom Brodu je blokirano oko 4900 građana, a u Vinkovcima više od 2900.
Jedina nada
- Prije šest godina podigao sam nenamjenski kredit od 6000 eura kako bih pokrenuo vlastiti posao. U početku je sve išlo dobro, radio sam sam, plaćao doprinose, porez..., a ostajalo je nešto i da sebi isplatim plaću. Onda je stigla kriza, obujam posla se prepolovio, a režije i rate kredita su i dalje stizale, počeo se gomilati i dug za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Krug se zatvorio. I onda, prije godinu i pol - blokada svih računa, u svim bankama. Fina, zaštićeni račun... ali što to vrijedi kad i to malo što zaradim pojede ovrha, od 400 kuna koliko mi ostane ne mogu živjeti, a ipak živim. Ima li što za čovjeka gore nego kada ne može zasnovati obitelj jer si to ne može priuštiti? Ostalo mi je još oko 25.000 kuna duga. Otpis dugova mi je jedina nada, sve ostalo ravno je putu na samo dno, u beskućništvo - kaže 34-godišnji Osječanin.
Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, smatra da je oprost dugovanja “socijalna pomoć za osiromašene ljude za čije je osiromašenje i dužničko ropstvo odgovorna vlast”.
- Udruga Blokirani ne prihvaća nikakav 'oprost', nego građani moraju oprostiti vlasti, a kako joj misle oprostiti pokazali su na nedjeljnim izborima. Vlast i oprost nisu u korelaciji, mediji taj termin moraju nazvati pravim imenom. Vlast je ta koja je mnoge obitelji osiromašila svojim propisima, a od kojih je najgori Ovršni zakon - upozorava Miriam Kervatin.
Udruga Blokirani traži da se u Hrvatskoj uvede model sukladan civiliziranim državama gdje su za prezaduženost odgovorne uvijek tri strane – dužnik koji se prezadužio, vjerovnik koji mu je dugovanje dao i državna vlast koja je kreirala pravila igre.
- To u Hrvatskoj danas nije slučaj – vlast je Zakonom o predstečajnim nagodbama svojim prijateljima tajkunima, velikim igračima, oprostila milijune dugovanja. Dugovanja samo njih nekoliko, no to su velike ribe, istovjetna su iznosu od 600 milijuna kuna koliko država misli otpisati za 60.000 građana - kaže Kervatin.
Eduard SOUDIL/Dijana PAVLOVIĆ/Suzana ŽUPAN
IVAN VILIBOR SINČIĆ
udruga Živi zid
To je mizerna vatrogasna mjera
“To je tek mala, mizerna vatrogasna, kozmetička mjera nakon koje će problem opet eskalirati za koji tjedan. Vlada je taj otpis dugova do 10.000 kuna za građane proglasila nekakvom brigom za siromašne, za ljude kojima se ionako nema što oduzeti, ionako im te dugove ne može naplatiti. Preduvjet je da nemaju štednju ni imovinu. To je bacanje prašine u oči. Dug nije uzrok problema nego posljedica. Treba rješavati uzrok, a on je nedostatak prihoda, a tomu je uzrok nedostatak posla, (boljih) plaća, većih mirovina, uvjeta za rad i normalan život”, komentira Ivan Vilibor Sinčić, predsjednički kandidat udruge Živi zid.
BLOKIRANI GRAĐANI ŽELJNO ČEKAJU DETALJE O OPROSTU
Otpis dugovanja do 10.000 kuna pozorno prate korisnici socijalne pomoći, točnije zajamčene minimalne naknade. Njezinih je nositelja na đakovačkom području 1339, a ukupno članova obitelji oko 3500. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Đakovo Dubravka Petrović kaže kako Centar nema podatke o broju blokiranih korisnika te novčane pomoći, no da u neposrednom razgovoru s djelatnicima ove ustanove brojni “sa socijale” kažu da su u blokadi. “Blokirani su zbog telefonskih računa, TV pretplate... No držim da su režije poput stanovanja, računa za struju i drugog osnovne stvari gdje bi država trebala pomoći”, kaže Petrović. Dodaje, u otpisu dugova centri će izdavati rješenja potvrde o korištenju novčane naknade.
SPORAZUMU
ĆE PRISTUPITI BANKE, TELEOPERATERI I ČETIRI VELIKA GRADA
REGISTAR OTPISA DUGA
Sporazum je postignut sa šest banaka (Erste, Hypo, PBZ, Raiffeisenbank, Sociele Generale i Zaba), tri teleoperatera (HT, Tele 2 i VIP), državnim poduzećima kao što su HRT, Hrvatska pošta i HEP te četiri velika grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split). Građani mogu podnijeti zahtjeve za otpis dugova do 30. lipnja, i to samo oni čiji je račun, prema podacima Fine, blokiran duže od 360 dana, i to do 30. rujna prošle godine, a dužni su kumulirano do 35.000 kuna. Teleoperateri će otpisati dugove prema korisnicima socijalne naknade iz sustava socijalne skrbi (kriterij A), dok će dužnicima čija su mjesečna primanja do 2500 kuna (kriterij B) odgoditi ovrhu na godinu dana. Dužnici iz kriterija B ne smiju imati u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive, kao ni neku drugu imovinu ni oročena sredstva. Od ukupnog iznosa dozvoljenog duga najviše 25.000 kuna može se odnositi na dugove poduzećima i ustanovama kojima je država osnivač ili su od strateškog interesa države, a najviše 10.000 kuna može se odnositi na dugove bankama i teleoperaterima. Da bi podnijeli zahtjev za oprost duga, dužnici iz kategorije A prvo trebaju u poslovnicama Fine ili na njezinim internetskim stranicama provjeriti zadovoljavaju li kriterije za otpis duga. Ako su na popisu, trebaju zatražiti ispis pregleda duga u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb ili u Fini te podnijeti zahtjev koji mogu naći na internetskim stranicama ministarstava i Vlade, te u poslovnicama Fine i centrima za socijalnu skrb. Uz to, trebaju imati i potvrdu o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Uspostavlja se i Registar otpisa duga, a vodi ga Fina. Dužnik kojem je otpisan dug ostaje evidentiran u Registru tri godine od dana otpisa, odnosno godinu dana u slučaju odgode ovrhe.