Novosti
KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA 11. SAZIVA HRVATSKOG SABORA

Gordan Jandroković po treći put izabran za predsjednika Hrvatskog sabora
Objavljeno 16. svibnja, 2024.

ZAGREB - Saborski zastupnici, izabrani 17. travnja, okupili su se u četvrtak u Hrvatskom saboru na prvoj, konstituirajućoj sjednici novog, 11. saziva od neovisnosti, a uz njih su na svečanoj sjednici i brojni drugi visoki uzvanici.

Sabor je na prvo zasjedanje sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović, no na samu sjednicu nije došao, kao ni prije četiri godine.

Gordan Jandroković u četvrtak je po treći put izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora, to u 34 godine modernog saborovanja nije pošlo za rukom ni jednom od njegovih 11 prethodnika.

Izborom predsjednika Sabora konstituiran je novi 11. saziv od neovisnosti. Jandroković je izabran sa 144 glasova za i šest protiv. Nakon njegova izbora himnom "Lijepa naša" odana je počast domovini. 

Jandroković je iskusan političar, sedam je puta biran u Sabor, prvi put 2003. godine. Za predsjednika Sabora prvi je put izabran u svibnju 2017., drugi put u srpnju 2020. godine.

Obnašao je i dužnosti u izvršnoj vlasti, bio potpredsjednik Vlade (2010. - 2011. ) i ministar vanjskih poslova i europskih integracija te voditelj Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji (2008. – 2011.).

Ima bogatu stranačku karijeru, član je HDZ-a od 1992., bio je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije i predsjednik zagrebačkog HDZ-a, glavni tajnik stranke i član Predsjedništva HDZ-a od 2004. do danas.

Jandroković je više godina radio u privatnom sektoru, završio je Građevinski fakultet i Fakultet političkih znanosti, jednogodišnji studij na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova te poslijediplomski tečaj „European and World Affairs“ na Nizozemskom institutu za međunarodne odnose Clingendael.

Oženjen je, otac troje djece.

Prije Jandrokovića Hrvatskim saborom su predsjedali Žarko Domljan, Stipe Mesić, Nedjeljko Mihanović, Vlatko Pavletić, Zlatko Tomčić, Vladimir Šeks, Luka Bebić, Boris Šprem, Josip Leko, Željko Reiner i Božo Petrov.

U novi saziv izabrano je 37 žena, najviše od neovisnosti

Na izborima 17. travnja, relativnu od 151 zastupnika, HDZ s partnerima izborio je 61, SDP-ova koalicija 42, Domovinski pokret 14, Most i Suverenisti 11, Možemo! 10, po dva mandata IDS i Nezavisna platforma sjever, te jedan mandat stranka Fokus. Osam mandata imaju pripadnici nacionalnih manjina.

U proteklih mjesec dana došlo je do osipanja u nekim strankama i koalicijama, pa je DP ostao bez dvojice zastupnika, Mislava Kolakušića i Josipa Jurčevića, Most su napustili Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, Suvereniste je napustila Vesna Vučemilović i priključila se saborskoj većini.

U novi saziv izabrano je 37 žena, najviše od neovisnosti, no moguće je da će se njihov broj još povećati nakon što se utvrdi da dio izabranih zastupnika, zbog nespojivih dužnosti, mora dobiti zamjenu.

U 11. sazivu sjedit će 90 zastupnika iz prošlog saziva i 61 novi zastupnik.

Prema konačnim izbornim rezultatima u Hrvatski sabor s liste HDZ-a i partnera izabrani su:

Andrej Plenković, Krešimir Ačkar, Željko Reiner, Nina Obuljen Koržinek, Darko Klasić (HSLS), Gordan Jandroković, Dario Hrebak (HSLS), Krunoslav Katičić, Ante Deur, Gordan Grlić Radman, Miro Totgergeli, Anđelko Stričak, Zoran Gregurović, Ljubomir Kolarek, Predrag Štromar (HNS), Damir Habijan, Ivan Anušić, Igor Andrović, Darko Sobota, Ivan Radić, Nataša Tramišak, Goran Ivanović Josip Đakić, Marin Piletić, Ivan Bosančić, Pero Ćosić, Antonija Jozić, Nikola Mažar, Danijel Marušić, Željko Glavić, Davor Božinović, Davor Ivo Stier, Vili Beroš, Mislav Herman, Tomo Medved, Ivan Celjak, Martina Furdek Hajdin, Marijana Petir (NZ), Ernest Petry, Veselko Gabričević (HSU), Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Antun Kliman, Josip Ostrogović, Tomislav Klarić, Ivan Malenica, Šime Erlić, Ante Sanader, Branka Juričev-Martinčev, Josip Bilaver, Ivan Bugarin, Hrvoje Zekanović (HDS), Branko Bačić, Damir Krstičević, Blaženko Boban, Tomislav Šuta, Mato Franković, Andro Krstulović Opara, Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović.

Sa SDP-ove, odnosne liste koalicije Rijeke pravde u Sabor su ušli:

Arsen Bauk, Dalija Orešković (DOISIP), Branko Kolarić, Marijana Puljak (Centar), Boris Lalovac, Tanja Sokolić, Anka Mrak Taritaš (Glas) Tomislav Golubić, Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković, Jasenka Auguštan-Pentek, Mišel Jakšić, Biljana Borzan, Sanja Bježančević, Boris Piližota, Predrag Matić, Martina Vlašić Iljkić, Mario Milinković, Krešo Beljak (HSS), Mihael Zmajlović, Marija Lugarić, Ivan Račan, Kristina Ikić Baniček, Ivica Lukanović, Sandra Krpan, Dalibor Domitrović, Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Zlatko Komadina, Sanja Radolović, Saša Đujić, Ana Puž Kukuljan, Sabina Glasovac, Tonči Restović, Irena Dragić, Ranko Ostojić, Ivica Puljak, Mišo Krstičević i Ivana Marković.

S koalicijske liste DP-a izabrani su:  Mislav Kolakušić (PIP), Tomislav Josić, Stephen Nikola Bartulica, Mario Radić, Željko Lacković, Ivan Penava, Josip Dabro, Dubravka Lipovac Pehar, Igor Peternel, Josip Jurčević, Damir Biloglav, Ivan Šipić, Stipo Mlinarić i Ivica Kukavica.

S liste Most/HS birani su Marija Selak Raspudić, Nino Raspudić, Vesna Vučemilović, Marijan Pavliček, Nikola Grmoja, Zvonimir Troskot, Marin Miletić, Miro Bulj, Ivan Matić, Božo Petrov i Ante Kujundžić,

S liste Možemo! birani su Sandra Benčić, Ivana Kekin, Damir Bakić, Danijela Dolenec, Luka Korlaet, Tomislav Tomašević, Urša Raukar Gamulin, Gordan Bosanac, Draženka Polović i Dušica Radojčić.

Iz Nezavisne platforme sjever (NPS) u Sabor su birani Matija Posavec i Dubravko Bilić, s liste IDS-a Dalibor Paus i Loris Peršurić, a s Fokusove Dario Zurovec.

Za zastupnike nacionalnih manjina izabrani su SDSS-ovi Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov (srpska manjina), Furio Radin (talijanska), Robert Jankovics (mađarska), Vladimir Bilek (češka i slovačka), Armin Hodžić (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska i makedonska) te Veljko Kajtazi (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska).

(Hina)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BIT ĆE TO PRVI CJELOVITI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM

Gradit će se prva domaća energana koja pretvara mulj i blato u energiju

2

HRVATSKE ZRAČNE LUKE BILJEŽE SVE BOLJE REZULTATE

Na Klisi četiri puta više putnika nego na Krku

3

FOKUS NA INOVATIVNE TEHNOLOGIJE

Perspektiva je da osječki IT sektor bude još uspješniji