Magazin
POTPREDSJEDNIK ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE EU PARLAMENTA

Andrej Plenković: Čeka nas 11 milijardi eura, a Vlada to ne zna izvući iz EU-a!
Objavljeno 20. prosinca, 2014.

O aktualnim temama i problemima hrvatske i europske političke scene naš je sugovornik bio mr. sc. Andrej Plenković (HDZ), potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Predvodili ste hrvatske europarlamentarce u inicijativi za izglasavanje Rezolucije o Šešelju u tome tijelu. Zašto je bilo važno djelovati, a ne to ignorirati kako su predlagali neki drugi?

- Slijediti stav ministrice Pusić, koja u ovotjedne zaključke Vijeća EU-a za opće poslove nije ni slova uvrstila o Šešelju praktički bi značilo voditi politiku ignoriranja govora mržnje, a takvo su stajalište zauzele vlasti u Beogradu. Za nas u HDZ-u nije bilo dvojbe da Europski parlament mora promptno reagirati na uvredljive provokacije optuženog ratnog zločinca Šešelja na Dan sjećanja na žrtve Vukovara 18. studenoga, a za razliku od predložene spore inicijative predsjednika Josipovića. Bilo bi politički neodgovorno šutjeti na čin sekundarne viktimizacije žrtava rata u Hrvatskoj, BiH i Kosovu te sijanju straha među manjinama u Vojvodini, uz zagovaranje velikosrpskog projekta - što je nespojivo s aspiracijama Srbije za članstvom u EU-u.

Koji su bili ciljevi Rezolucije EP-a?

- Rezolucija koju sam pokrenuo kroz Europsku pučku stranku, a u dogovoru s predsjednikom Karamarkom i uz podršku drugih hrvatskih zastupnika, pokazuje da u EP-u znamo artikulirati bitne teme i dobiti potporu političkih skupina u kratkom roku. Bit rezolucije je poštovanje europskih vrijednosti – vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Pri izradi rezolucije postavili smo tri glavna cilja koja su u cijelosti prihvaćena. Prvi je snažno osuditi Šešeljevu ratnohuškačku retoriku nakon povratka u Beograd. Drugi je prozvati Srbiju zbog izostanka adekvatnog političkog i pravnog odgovora na Šešeljevo ponašanje. Treći je pozvati Tužiteljstvo i Raspravno vijeće MKSJ-a da preispitaju nalog o privremenom puštanju uslijed kršenja uvjeta. Politički učinak Rezolucije bio je brz. Odmah nakon usvajanja glavni tužitelj Brammertz zatražio je da se Šešelja vrati u Haag. Nadam se da će do takve odluke ubrzo doći jer je zbog dvostrukih standarda u pitanju vjerodostojnost Suda.

EU VIŠE NIJE “MEKA SILA”

Kako biste ocijenili odnose Hrvatske i Srbije danas?

- Odnosi Hrvatske i Srbije bitni su za stabilnost Jugoistočne Europe, kao i za gospodarstva dviju zemalja. Uz određeni napredak - gotovo dva desetljeća nakon Sporazuma o normalizaciji - odnosi su i dalje opterećeni nizom otvorenih pitanja iz razdoblja srpske agresije na Hrvatsku. Srpske vlasti su na test-slučaju Šešelj pokazale da se i dalje nisu spremne suočiti s prošlošću te da katarza još traje. Izostanak jasne osude i evazivne reakcije srpskih čelnika ocjenjujem kao svojevrsno razotkrivanje. Usporedno s pregovorima s EU-om morat će se procesuirati ratni zločini, jer nisu svi odgovarali za zločine u Vukovaru i drugim mjestima u Slavoniji. Nedopustiva su nastojanja Beograda da postane “regionalni Haag nakon Haaga”, što se vidjelo kroz slučajeve branitelja Purde i Marića. Hrvatska treba zaštititi svoje građane od pravne nesigurnosti i svoje pravosuđe od miješanja druge države. A pregovori o pristupanju Srbije u EU su prigoda da se taj problem stavi na dnevni red i riješi na način da Srbija ukine relevantne zakonske odredbe. A predstoji i rješavanje pronalaska nestalih, zaštite hrvatske manjine, njene zastupljenosti u predstavničkim tijelima uključujući i Narodnu skupštinu, pitanje arhiva JNA, povrata otuđenih kulturnih dobara, kao i sporazuma o granici.

Potpredsjednik ste Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta. Ima li Europa i danas uopće konzistentnu, zajedničku vanjsku politiku, jer je većini od nas još uvijek pred očima sporost reakcije tadašnje Europske zajednice na agresiju na Hrvatsku?

- Europska vanjska i sigurnosna politika daleko je snažnija i učinkovitija nego što je bila početkom 90-ih godina. Sada ima na raspolaganju mehanizme i financijska sredstva, a i čvrstu obrambenu dimenziju suradnje. Europska unija više nije samo “meka sila” te njena vanjska politika omogućuje članicama veći globalni utjecaj. Prioriteti su očuvanje stabilnosti u europskom susjedstvu - istočnom i mediteranskom, te jačanje globalne uloge EU-a kroz učinkovitu multilateralnu suradnju, poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava - uz jačanje gospodarske, trgovinske, razvojne i humanitarne politike. Primjer zajedničkog stajališta EU-a su restriktivne mjere prema Rusiji koje imaju učinka i kojima se šalje poruka da kršenje temeljnih standarda i vrijednosti globalnog poretka ne može proći bez odgovarajuće reakcije EU-a.

A kakva je međunarodna politika Hrvatske posljednjih godina, jesmo li previše tihi i naivni, kako ste jednom rekli, što biste u njoj eventualno mijenjali?

- Hrvatska bi kao članica EU-a trebala voditi odvažniju i angažiraniju vanjsku politiku kojom bi štitila svoje nacionalne interese, bez kašnjenja i manjka koordinacije ključnih aktera. Olako rasipanje kredibiliteta Hrvatske u EU-u na samom početku članstva donošenjem Lex Perković signaliziralo je da aktualna vlast nema zrelu percepciju članstva u EU-u. Primjeri poput nereagiranja na ukidanje mjera EU-a obitelji Milošević i njegovim pomagačima, kalkuliranje o mogućnosti povlačenja tužbe pred Međunarodnim sudom pravde, kasna reakcija na slučaj Šešelj te nedovoljna institucionalna integriranost u EU i NATO upućuju na zaključak da su Kukuriku vlada, a osobito predsjednik Josipović, koji je fokusiran na svoju politiku prema regiji, bili ispod razine očekivanja na planu vanjske politike s obzirom na izmijenjeni međunarodni položaj Hrvatske. Stoga je vrijeme da odu.

Kako je bilo biti voditelj promatračkog izaslanstva Europskog parlamenta za izbore u dijelom okupiranoj Ukrajini? Kakve ste dojmove o toj zemlji u cjelini donijeli u RH?

- Promatračka misija EP-a koju sam predvodio na parlamentarnim izborima u Ukrajini zaključila je da su izbori organizirani u skladu s međunarodno priznatim standardima. Nakon Euromajdana, izbori su potvrdili da se ukrajinski narod jasno opredijelio za europski put. EU želi pomoći Ukrajini u ostvarenju dva cilja. Prvi je održati prekid vatre, tj. provedbu sporazuma iz Minska, te omogućiti mirnu reintegraciju dijelova oblasti Donjecka i Luganska, kao i Krima koji je Rusija anektirala protivno međunarodnom pravu. U tom procesu Hrvatska treba pokazati solidarnost i ponuditi svoja iskustva iz procesa reintegracije hrvatskog Podunavlja. Drugi je cilj EU-a institucionalna i financijska podrška Ukrajini od 11 milijardi eura za provedbu europskih reformi. Izaslanstvo EP-a za Ukrajinu kojim predsjedam bit će stalna podrška kolegama u Vrhovnoj Radi u provedbi Sporazuma o pridruživanju, koji je prošlog tjedan ratificirao i Hrvatski sabor.

JOŠ PET GODINA BEZ PROŠIRENJA

Vrlo ste aktivni u Bruxellesu, uz već spomenuto organizirali ste i konferenciju o strategiji EU-a za Dunavsku i Jadransko-jonsku regiju. Koji je značaj Dunavske strategije za Hrvatsku?

- Na konferenciju "Sinergija Dunavske i Jadransko-jonske strategije EU-a" pozvao sam goste iz Vukovarsko-srijemske i Splitsko-dalmatinske županije u cilju predstavljanja značaja korištenja strukturnih fondova i razvoja prekogranične suradnje. Hrvatska ima stratešku poziciju jer je jedina država članica EU-a koja je i podunavska i jadranska, odnosno sredozemna zemlja. Dunavska strategija EU-a, koja obuhvaća područje od Schwarzwalda do Crnog mora sa 115 milijuna stanovnika, nudi konkretna sredstva za razvoj prometa, turizma, poduzetništva, zaštite okoliša, drvne i tekstilne industrije, što može pridonijeti povećanju standarda u Slavoniji i Baranji. Na razvojnim agencijama, županijskoj i središnjoj vlasti je da odrede prioritetna područja i pripreme projekte koji bi pridonijeli daljnjem razvoju Slavonije.

Među svoje prioritete uvrstili ste temu proširenja Unije. Kada očekujete da bi se nama susjedne zemlje - Srbija i BiH - mogle nadati službenom ulasku u Europsku uniju?

- Junckerova komisija realno procjenjuje da u sljedećih pet godina neće biti realizirana nova proširenja EU-a. Stare zapadne članice EU-a žele razdoblje konsolidacije iskoristiti za gospodarski oporavak te smanjenje migracijskih pritisaka na njihova tržišta rada i sustave socijalne zaštite. Ujedno, glavne stranke ne žele daljnji odljev birača prema političkim ekstremima koji javnosti članica hrane strahovima od novih proširenja. U tom kontekstu austrijski povjerenik Hahn ima odgovornu misiju da održi dinamiku pregovora o proširenju i svoje iskustvo vođenja kohezijske politike EU-a stavi u funkciju podrške zemljama kandidatima. Nezahvalno je prognozirati datume članstva. Za HDZ je prioritet ubrzati europski put Bosne i Hercegovine. Ohrabruje da su Hrvati nakon općih izbora u listopadu dobili legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Inicijativa njemačke i britanske diplomacije da se omogući stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te formalno podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u Uniji je snažan poticaj vlastima koje moraju ispuniti svoj dio obveza i težiti funkcionalnoj i europskoj BiH. Europske ambicije Srbije ovisit će i o pridruživanju vanjskopolitičkim stavovima EU-a.

Osječko-baranjska županija najbolja je u zemlji po povlačenju sredstava iz EU fondova. Koliko Hrvatska u cjelini tim poslom, na koji neprestano slušamo brojne primjedbe, može biti zadovoljna?

- U financijskoj perspektivi EU-a za razdoblje 2014. - 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju više od 11 milijardi eura za razvojne projekte. Zbog propusta u pojedinim resorima Hrvatska je neto uplatitelj, a ne korisnik europskih sredstava. Posebno se otežava položaj poljoprivrednika zbog kašnjenja usvajanja Programa ruralnog razvoja i izravnih plaćanja. Riječ je o političkoj neodgovornosti Vlade. Osječko-baranjska županija i njezina Razvojna agencija prepoznale su značaj europskih sredstava kao dodatne vrijednosti za razvoj. Razgovarajući sa županima, identificirali smo da županije imaju projekte, ali teško nalaze sredstva za njihovu pripremu. U interesu je središnje razine vlasti da u većoj mjeri sufinancira županijama dokumentaciju za projekte. Kritike Komisije prema Vladi upućuju se zbog lošeg planiranja proračuna, čestih rebalansa i visokog proračunskog deficita. Krajnje je vrijeme za pokretanje reformi za stabilnije gospodarstvo, predvidljiv pravni i porezni okvir, transparentniju javnu nabavu i suzbijanje korupcije kako bismo poboljšali poslovnu klimu i privukli investitore.

NAKNADNA PAMET

Pred nama su izbori za predsjednika države, a ankete kandidatu Kukuriku koalicije Ivi Josipoviću još uvijek daju postojanu prednost ispred “vaše” Kolinde Grabar Kitarović? Može li se i na koji način taj odnos snaga promijeniti?

- Ankete su i u posljednja tri izborna ciklusa davale prednost vladajućoj koaliciji, pa je HDZ s partnerima pobijedio. Dobro je da se na ovim predsjedničkim izborima kao zajednička i kompetentna kandidatkinja desnog centra profilirala Kolinda Grabar Kitarović. Ona će stečeno iskustvo u izvršnoj vlasti, diplomaciji i NATO-u iskoristiti za bolje pozicioniranje Hrvatske na europskoj i međunarodnoj sceni, kao i za davanje impulsa gospodarskom razvoju. Predsjednik Josipović je izostankom angažmana oko loše ekonomske situacije dodatno limitirao svoje ograničene ovlasti. Nije reagirao na niz propusta vanjske politike aktualne vlade. Zagovaranje ustavne reforme pred kraj mandata čini mi se promašenim pokušajem naknadne pameti. Pri prikupljanju potpisa za kandidaturu već se vidi snažnija mobilizacija birača HDZ-a i partnera. Rezultati će demantirati ankete.

Prije 10-ak dana dodijeljena Vam je nagrada "Miko Tripalo" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava, kao voditelju izbornog izaslanstva Europskog parlamenta u Ukrajini te inicijatoru rezolucije Europskog parlamenta o Vojislavu Šešelju. Kako nije baš često da političari budu dobitnici te nagrade, je li Vas to iznenadilo i što Vam znači to priznanje?

- Visoko cijenim nagradu HHO-a te je doživljavam kao poticaj u daljnjem radu. Nastojim kontinuirano promicati europske vrijednosti, a posebno zaštitu ljudskih prava. Imao sam čast, kao državni tajnik za europske integracije, voditi prvo izaslanstvo Vlade RH koje je pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi branilo Izvješće Hrvatske u postupku Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava.

Razgovarao: Igor BOŠNJAK
PREUZIMANJE VLASTI
Političke promjene su nužne

Tko će vladati Hrvatskom nakon sljedećih parlamentarnih izbora - HDZ je pojedinačno najjači, ali bi potencijalna suradnja zasad rogova u vreći, potonulog SDP-a i izraslog OraH-a, mogla biti prijetnja takvim planovima?

- Pravi odnos snaga HDZ-a i SDP-a vidjeli smo na europskim izborima. Tada se pokazala sinergijska snaga platforme stranaka koalicije HDZ-a i partnera HSP-a AS, HSS-a, BUZ-a, HDS-a, ZDS-a, koju danas čine i HSLS i HRAST. Predsjednik Karamarko i vodstvo stranke rade na konsolidaciji HDZ-a diljem Hrvatske i ozbiljno se pripremamo za preuzimanje vlasti. Pritom je ključna izrada cjelovitog gospodarskog programa u suradnji sa stručnjacima iz Njemačke. Hrvatski ljudi su razočarani SDP-om i njegovim partnerima, a koketiranje s ORaH-om svodi se na neodrživ pokušaj jačanja popularnosti manjeg partnera na teret većeg. Političke promjene su nužne te sam uvjeren u pobjedu HDZ-ove koalicije na izborima za Hrvatski sabor.

POMOGAO I PENAVI
Za HDZ je ključno jedinstvo

Mnogi Vas dugoročno, jednog dana, vide i u najužem rukovodstvu stranke, možda i na čelu HDZ-a. Kako to komentirate?

- Fokusiran sam na rad u EP-u te želim dati doprinos daljnjim izbornim pobjedama HDZ-a i našoj kandidatkinji za predsjednicu, kao što sam nakon europskih izbora pomogao gradonačelniku Penavi u Vukovaru i kolegi Žiniću, novom sisačko-moslavačkom županu. Za HDZ je ključno jedinstvo jer jedino tako pobjeđujemo. Načelno smatram da o unutarstranačkim izborima treba govoriti kad za njih dođe vrijeme i to na način da budu faktor kohezije i demokratičnosti s razumijevanjem da smo svi dio iste političke obitelji i prije i nakon izbora.

25 % NIJE DOVOLJNO
Obveza motiviranja birača

Koju biste ocjenu dali ukupnom učinku hrvatske europske jedanaestorke u EU parlamentu? Što vas 11 konkretno može pomoći, primjerice, hrvatskom gospodarstvu?

- Mislim da je većina zastupnika vrlo aktivna te je postala prepoznatljiva u EP-u i u RH. Kao trajnu zadaću vidim obvezu većeg motiviranja hrvatskih birača da sudjeluju na europskim izborima jer 25 % odaziva nije dovoljno. Smatram da europski zastupnici imaju inovativnu ulogu i pozitivan učinak jer grade veze između Bruxellesa i lokalnih zajednica. Sustav izbora preferencijalnim glasovanjem ojačao je dimenziju osobne političke odgovornosti zastupnika. Mi odlučujemo o pitanjima koja se tiču svih hrvatskih građana. Npr. o proračunu, visini sredstava za europske fondove, gospodarske programe, pomoći za naknadu štete od poplava, o poljoprivrednim i ribarstvenim politikama, regionalnom razvoju, zapošljavanju mladih, prometu, energetici, obrazovanju itd. Sve to ima konkretan učinak na hrvatsko gospodarstvo.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VODENI SVIJET: LJETO BIBLIJSKIH KIŠA

Od Gunje do Zagreba: Poplave ne biraju mjesto ni vrijeme, ljudski nemar je konstanta

2

ISTARSKO-SLAVONSKE VEZE: KORONA, KULTURA I KOMUNIKACIJA

Priča produženog trajanja čiji je svršetak nedokučiv

3

TEMA TJEDNA - POVIJESNI DOGOVOR: FINANCIRANJE OPORAVKA I RAZVOJA (I)

Europski novac za hrvatski izlazak iz krize