Saborski zastupnici izglasali su u utorak državni proračun za 2015., unaprijed s 12,5 milijardi kuna manjka, što je 3,8 BDP-a. Kao što se i očekivalo, oporbeni amandmani nisu prošli.

HDZ-u, primjerice, nije bilo dovoljno ni 77 amandmana kojima se tražilo više novca za obrazovanje, a ni HDSSB-u 18 za subvencioniranje prehrane u školama. Tako se siromašnima i dalje loše piše, ništa ne obećava da će nam biti bolje pa nas čeka još jedna teška godina, iako ministrica socijalne skrbi i mladih Milanka Opačić tvrdi da je za socijalu planirano dovoljno novca.

Prije usvajanja, braneći proračun u Saboru, premijer Zoran Milanović je na oporbene kritike odgovorio da ga iritira HDZ-ova sintagma kako proračun nije ni razvojan ni socijalan. I nije, no kakav bi onda trebao biti, nije pojasnio. Da spektakularnog razvoja, reformi, pa ni onih koje se odnose na gospodarstvo, neće biti već nam je više puta ponovljeno, a i svjesni smo toga. Ministrica Opačić još je najavila i nekakvo spajanje socijalnih davanja te milijarde ušteda. Možemo samo pretpostaviti kakav će to novi udar biti na hrvatsku sirotinju, kao i na sve one kojima je već neugodno zbog trogodišnjeg pada BDP-a, a neugodno je pred Europom i svijetom kako je i sam izjavio i ministru financija Borisu Lalovcu, koji se vjerojatno teško nosi s nekompetentnim, a nonšalantnim ministrima.

Pri proračunskom presipanju iz šupljeg u prazno tražio se samo prostor za uštede, koje će konstrukciju za 2015. učiniti koliko-toliko održivom. Kao i do sad, štedjet će se najviše na zaposlenima, koji teret ove krize najviše i podnose te ga najteže i osjećaju. Navodno bi se značajnije uštede, osim kroz bolji nadzor potrošnje, trebale postići i na izdacima za agencije i javna poduzeća, čiji proizvodi i usluge državu godišnje stoje po nekoliko milijardi kuna. Najavu rezanja upravo tih stavki dao je i sam ministar financija Lalovac. Toga smo se pak naslušali pa u uspjeh vjerojatno malo vjeruje i on sam.

Ali, u uvjetima sve manje raspoloživa novca za financiranje nabujalih proračunskih rashoda država ni nema puno izbora. Pogotovo što uštede od nje pošto-poto traži i EU, koja nas je već u prvoj godini članstva uključila u Proceduru prekomjernog deficita(EDP).

- Ne očekujem da ćemo na rashodovnoj strani vidjeti značajniju prilagodbu. U izbornoj godini teško je očekivati smanjenje javne potrošnje, pogotovo s obzirom na njezinu strukturu - kaže i makroeknomist Zdeslav Šantić.

Toga su, prema svemu sudeći, svjesni i u Europskoj komisiji. Jesenske prognoze eurokrata pokazuju da Hrvatska u sljedećoj godini može računati na manjak opće države od 5,5 posto BDP-a, što bi bilo samo za nijansu manje od 5,6 posto BDP-a, koliko se očekuje u ovoj godini.

Nadalje, država ni u sljedećoj godini ne planira veće uštede na stavkama plaća. Rashodi za zaposlene, doduše, trebali bi se donekle smanjiti, ali ponajprije zbog rezanja brojnih dodataka. Time se ne potvrđuju upozorenja neovisnih ekonomista, koji ističu kako će fiskalnu konsolidaciju u Hrvatskoj teško biti provesti bez značajnijeg zadiranja u rashodnu stranu proračuna, posebno u stavke plaća i socijalnih davanja. No, takvo što opet traži reforme za koje je malo vjerojatno da će se dogoditi u izbornoj godini. Stoga se ipak može očekivati rekordan rast rebalansa.

Proračun za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto, što se također može dovesti pod sumnju. Najznačajniji pozitivni doprinos gospodarskom rastu Vlada očekuje od rasta izvoza, za 3,6 posto, te bruto investicija u fiksni kapital za 1,6 posto, itd. Osim očekivanja od prihoda iz EU fondova ministar Lalovac ističe i rast prihoda od prodaje nefinancijske imovine, na 1,2 milijarde kuna, čemu bi trebala pridonijeti prodaja državnih stanova. Očekuje se da će dug opće države u idućoj godini iznositi 81,6 posto BDP-a.

Lalovac je naglasio kako Proračun nije bilo lako sastaviti u uvjetima izostanka gospodarskog rasta. Ističe da su prihodi i rashodi planirani realno i da su zaštićene najosjetljivije socijalne kategorije te da nisu "dirane" plaće u javnom sektoru i mirovine. Predsjednik Vlade Milanović istaknuo je da proračun nije savršen, niti "razvojan i socijalan", prema frazi koja je često korištena u prošlosti, već realan i odgovoran. Kazao je kako se plaće i mirovine više ne mogu smanjivati, ali će se odgovorno smanjivati troškovi te da Hrvatska kontrolira javne financija bolje nego ikad prije.

Proračun za 2015., prema njegovim riječima, ne jamči automatski gospodarski rast, koji, kako je rekao, po svim pokazateljima ipak slijedi. "Čuvamo socijalnu stabilnost koliko god možemo, misleći na najugroženije", kazao je premijer, dodavši kako Hrvatsku čeka bitka za veću zaposlenost i smanjenje siromaštva.

No, pojedini ministri više ni sami ne znaju gdje bi rezali i štedjeli, baš kao i građani na koje se sve to reflektira.

- Da bi se tu radilo ne treba ministar. Za to treba stečajni upravitelj, a ja nikada nisam mislio da ću to biti - poručio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ogorčen što i njegovo ministarstvo mora skresati svoj proračun za čak tri posto, odnosno 300 milijuna kuna.

Lalovac ipak hoće nadoknaditi ovogodišnje probijanje deficita pa je od Milanovića dobio zeleno svjetlo za rezove i spuštanje manjka u državnoj blagajni na približno 12 milijardi kuna, odnosno četiri posto, što “nije daleko ispod onog što traži Bruxelles”. Vlada se odlučila na kresanje potrošnje jer su u Zagreb stigle brojne kritike zbog sporosti i nedosljednosti u reformama. Osim ministra Mornara, drugi su ministri poslušno odradili dobivene zadaće. Izdaci za mirovine su neupitni, a država će osigurati sredstva i za usklađenje mirovina s troškovima života ako dođe do indeksacije mirovina.

Nažalost, smjernice su očito (opet) slagane na brzinu. Nema preciznih objašnjenja povećanja/smanjenja po pojedinim kategorijama poreznih i drugih prihoda te rashoda. Planske brojke umnogome su neusporedive. Ukratko, Vlada se opet ne može pohvaliti uvjerljivošću i vjerodostojnošću tako važnog dokumenta. Najveće uštede predviđaju se na izdacima za zaposlene, za 3 %, ili 646 milijuna.

Nakon premijerova i ministrova izlaganja HDZ je bio pun kritika. “Prijedlog proračuna je nerelan i neozbiljan. Ovaj proračun ima isključivo dvije svrhe, prva je da smiri Europsku komisiju, da im zamaže oči, a druga da se na temelju njega mogu podići novi krediti kojima će se Hrvatska još više zadužiti. Da nije realan dokazuje činjenica da je predviđen deficit 12 milijardi, a završit će na 18 milijardi jer su prihodi precijenjeni, a rashodi podcijenjeni. Bez ikakvih strukturnih reformi se govori da će se uštedjeti”, rekao je Željko Reiner. Nekadašnji ministar financija Ivan Šuker premijeru Milanoviću je poručio da stvari koje je iznio za govornicom ne stoje. “Nikada nijedan proračun nije bio ovoliko netransparentan kao ovaj”, rekao je HDZ-ov Šuker dodavši kako “ova vlada nema ekonomsku politiku te da je fiskalna politika zato takva kakva jest - nikakva”.

Piše: Damir  GREGOROVIĆ