SLAVONSKI BROD - Na bogatoj brodskoj tržnici obilje je domaćih proizvoda s brojnih obiteljskih gospodarstava iz okolnih mjesta, a subotom se između klupa jedva može proći od kupaca, onih koji prave zimnicu ili jednostavno vole okus domaćeg voća i povrća. Nada Ostojčić iz Trnjanskih Kuta već je do osam sati prodala gotovo sve što je donijela jer njezini stari kupci znaju da su paprike, krastavci, kupus, kelj, mahune, blitva, luk, krumpir... proizvedeni, ekološki, bez prskanja pesticidima.

- Jedino prskam koprivom, gavezom, preslicom i rukom skidam nametnike, a ove rupice i točkice na povrću moj su zaštitni znak - to znači da je zdravo - kaže Nada zadovoljna prodajom. Zajedno sa suprugom Pavom prije dvadesetak godina, kada su oboje ostali bez posla, krenula je u proizvodnju i prodaju povrća. Danas, kaže, obrađuju približno četiri jutra, a to je površina koju uspijevaju sami obraditi, proizvesti povrće i prodati na tržnici. Za proizvodnju koriste čak 80 posto vlastitog sjemena.

- Mučili smo se, naročito u početku, jer je na pijaci puno dobrih proizvoda i velika konkurencija. No u međuvremenu sam zavoljela to raditi. I što drugo, živimo na selu pa ne možemo dopustiti da budemo gladni uz toliko zemlje. Dok smo zdravi i normalni, radit ćemo. Nije velika zarada, ali se od toga može živjeti. Uspjeli smo djecu školovati od pijace, a danas i ona uskaču u pomoć nakon posla - kaže Nada.

Ova godina zbog velike količine vlage i nije baš bila povoljna za ekoproizvođače.

- Zbog truleži propalo nam je oko 70 posto rajčica, 30-ak posto bijelog luka... No ne vrijedi kukati, zasukali smo rukave i idemo dalje - dodaje optimistična poduzetnica, koja je zajedno s kćerkom Danijelom prošla tečaj stručnog usavršavanja o uzgoju ekološkog voća i povrća, u slavonskobrodskoj Poljoprivrednoj školi “M. Antun Reljković”, projektu najvećim dijelom financiranim iz sredstava EU-a. Nakon oranja i pripreme zemlje, za nekoliko tjedana krenut će s jesenskom sadnjom povrća koje stiže pred Uskrs - mladi luk, grašak, salata, nakon čega dolaze rane kupusnajče, pa “grincajg” i sve ostalo, a završava se s kupusnjačama i mljevenom crvenom paprikom za svinjokolje te domaćim bijelim lukom, vrijednom nutricionističkom namirnicom koju sadi već godinama. Ovogodišnja cijena je 30 kuna za kilogram, gotovo upola jeftinije nego prošle godine, jer je zbog vlage, kaže Nada, izgubio na ljepoti. Međutim, nije izgubio na kvaliteti koja je nemjerljiva u odnosu na uvozni češnjak.

- Da kupci znaju koliko je domaći bijeli luk zdrav, nosili bi ga u goste umjesto kave - kaže Nada.

Premda se njegova prodaja pojačava uoči svinjokolja, dobrodošao je tijekom cijele godine. Mnogi kažu da ga uzimaju kao lijek protiv kolesterola, pa kao antibiotik i sredstvo za jačanje imuniteta, a neizostavan je dodatak mnogim jelima.