Zašto država i niže razine vlasti, pa i institucije, nisu zatražile pomoć znanstvenika s hrvatskih fakulteta i instituta u saniranju šteta i ponovnom pokretanju poljoprivredne proizvodnje na područjima županjske Posavine pogođenim katastrofalnom poplavom?

To pitanje bez odgovora, koje je iznio dr. sc. Željko Kraljičak, sudjelujući na okruglom stolu kao zamjenik župana Osječko-baranjske županije i kao znanstvenik, nametnulo se kao jedna od tema okruglog stola pod nazivom Poljoprivreda nakon poplava, održanog u srijedu u vukovarskom hotelu Lav, u sklopu znanstveno-stručnog skupa Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša, koji tradicionalno organizira Agroglas, dvotjednik za poljoprivredu.

- Hrvatska znanost želi pomoći narodu, ali dajte uključite nas! Ne da nosimo vreće s pijeskom, nego da svojim znanjem pridonesemo boljitku. Spremni smo pomoći i preuzeti odgovornost - zaključili su sudionici okruglog stola, redom znanstvenici s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, zagrebačkog Veterinarskog fakulteta i Poljoprivrednog instituta Osijek.

Među sudionicima okruglog stola bila je prof. dr. sc. Márta Birkás s mađarskog sveučilišta “Szent Istvan” u Gödöllöu, koja je govoreći o poplavama u Mađarskoj istaknula kako je mađarska vlada u stožer za obranu i spašavanje uključila znanstvenike koji su bili izravno uključeni u ponovno pokretanje poljoprivredne proizvodnje na poplavljenim područjima. Inozemni gost, prof. dr. sc. Blair McKenzie iz Škotske, kao predstavnik Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla, govorio je o iskustvima s poplavljenih polja u Velikoj Britaniji.

Na području sela u općinama Drenovci, Gunja i Vrbanja bilo je ili je još uvijek poplavljeno, prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, 5.178 hektara poljoprivrednih površina. Prve procjene govore da će štete od poplava na usjevima, nasadima i stočnom fondu premašiti sto milijuna kuna. Prema riječima Marine Kalistović iz Poljoprivredne savjetodavne službe u Vukovarsko-srijemskoj županiji, osim izravnih šteta problema će za poljoprivrednu proizvodnju biti i zbog toga što se ne zna obujam onečišćenja tla. Još uvijek je nepoznanica što su poplavne vode donijele iz Bosne. U poplavnim vodama završili su pesticidi, gorivo za traktore, sadržaji septičkih jama, deponiji stajskog gnoja...

Okrugli stol vodili su prof. dr. sc Bojan Stipešević i prof. dr. sc. Danijel Jug s osječkog Poljoprivrednog fakulteta usmjeravajući raspravu u nekoliko smjerova i polazeći od trenutačne situacije na poplavljenim poljima i farmama.

Kada su u pitanju žive domaće životinje koje su evakuirane iz poplavljenih područja, zaključeno je kako je tu nekoliko problema koji će biti izraženi u idućem razdoblju. Za goveda, koja su evidentirana, točno se znaju njihovi vlasnici. Međutim, kod svinja je problem jer se za dobar dio njih ne mogu utvrditi vlasnici i vjerojatno će takve svinje završiti u klaonici.

Postavlja se pitanje zdravstvenog stanja životinja. To će se morati točno utvrditi kako se ne bi dogodila znatno veća šteta na životinjskom fondu na širem području zbog, primjerice, širenja različitih zaraznih bolesti. Također je postavljeno pitanje i zdravstvenog stanja pčela koje su preživjele potop, koje će također veterinarske službe morati utvrditi kako bi na vrijeme mogle djelovati, odnosno omogućiti nastavak pčelarske proizvodnje ili uništavanje zaraženih pčela i njihovog legla?

Dr. sc. Kristina Matković s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je vrlo važna provedba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kako bi se spriječilo širenje zaraza među životinjama. Podsjetila je i na gorku istinu s kojom bi mogli biti suočeni stočari poplavljenih Račinovaca, Gunje, Rajevog Sela i Strošinaca, kada u staje vrate svoje životinje i shvate da za njih nemaju hrane.

- Većina stočne hrane koja je bila u doticaju s poplavnom vodom vjerojatno će biti neupotrebljiva. Pitanje je hoće li se ove godine uopće moći proizvesti stočna hrana za te životinje, pa i to hoće li biti moguća ispaša životinja zbog moguće kontaminacije tla i pašnjaka - podsjetila je dr. Matković.

Predstojnica Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, upozorila je kako za tlo na poplavljenom području nije problem samo voda nego i njegova moguća zagađenja.

- Imamo znanja i iskustva i možemo ih ponuditi i važno je reći kako je znanost važno uključiti na vrijeme, jer bi zadatci koje bismo kao znanstvenici trebali dobiti mogli stići i prekasno. Ovo je trenutak da znanost pretočimo u svrhu - kazala je prof. dr. Vukadinović.

Kada je riječ o tlu, stručnjaci iz tog područja usuglasili su se kako će za poplavljena tla biti nužno izraditi nove pedološke karte i analize sastava tla na mikro i makroelemente, jer su se svi do sada evidentirani parametri u bazi podataka poplavom promijenili.