Objavljeno 21. travnja, 2024.
Sanja Barić: Ustavni sud doveden je u stravičnu situaciju jer je predsjednik kontinuirano kršio Ustav
Upozorenje Ustavnog suda predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću prema kojem on nakon netom održanih parlamentarnih izbora ne može biti premijer ni mandatar za sastavljanje nove vlade podržala je većina hrvatskih ustavnopravnih stručnjaka.
Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, za Večernji TV je istaknula kako smatra "da je krajnje vrijeme da svi prihvatimo da svi živimo pod Ustavom i pod određenim pravilima koja se odnose na sve, pa i na predsjednika RH". "Bilo bi dobro da shvatimo da je osoba koja stalno krši Ustav predsjednik RH", naglasila je.
Crveni karton
“Ustavni sud doveden je u stravičnu situaciju jer je predsjednik kontinuirano kršio Ustav RH. Što bismo trebali učiniti? Imamo dvije mogućnosti – jedna je da spuštamo tu lakrdiju i da kažemo da se nije smio kandidirati, ali znamo da je bio neformalni kandidat. Uz to, možemo mu reći da stane, zato što je osoba koja obnaša dužnost predsjednika. To je jedna jedina osoba koja na ovaj način ne može sudjelovati, to smo jasno rekli", podsjetila je Barić. Pozvala je građane da zamisle da sada imamo predsjednika poput dr. Franje Tuđmana ili Kolindu Grabar-Kitarović i da rade sve što radi i sadašnji predsjednik. "Zar bi doista smatrali da je to sve skupa u redu? Teza u kojoj pokušavamo pronaći pogreške u bitnome je obilježena činjenicom da mi želimo njega, a on to radi protiv Ustava. Ovo je kontinuirano iracionalno ponašanje. To ne znači da je vlast HDZ-a dobra, to samo znači da predsjednik ne može sudjelovati na ovaj način, i to je nešto što mu je Ustavni sud najblaže mogao reći", smatra Sanja Barić.
Mato Palić, ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku, naglašava kako je Ustavni sud još ranije upozorio Milanovića i SDP da predsjednik Republike ne može biti njihov premijerski kandidat na izborima niti smije sudjelovati u kampanji. "Kandidat nije bio, to smo vidjeli iz sadržaja kandidacijskih lista koje su predane u Državno izborno povjerenstvo. Međutim, za razliku od SDP-a, koji se pridržavao toga upozorenja, predsjednik Zoran Milanović postupao je na drukčiji način. On je u više različitih situacija navodio kako će biti premijer. Čak je u jednoj situaciji navodio tko bi mogli biti ministri u njegovoj vladi, iz čega je bilo jasno da on nastavlja kršiti Ustav unatoč upozorenju Ustavnog suda", podsjetio je Palić u emisiji "Studio 4" HRT-a.
Smatra da je upozorenje Ustavnog suda objavljeno u petak samo posljedica Milanovićeva ponašanja koja nema veze s uplitanjem Ustavnog suda u izborne procese, nego je zapravo onemogućila njegovu kandidaturu i njegovo imenovanje za predsjednika vlade u Saboru. "Ova odluka, odnosno upozorenje i priopćenje Ustavnog suda neće poremetiti ništa oko formiranja vlasti u Republici Hrvatskoj i ako bismo se izrazili nogometnim rječnikom, prvo upozorenje je bilo žuti karton, a ovo što se dogodilo u petak je bio crveni karton za Zorana Milanovića. Dakle, političke stranke iz lijevog političkog spektra koje međusobno komuniciraju nisu onemogućene u prikupljanju potpore od najmanje 76 zastupnika bez koje nije moguće formiranje vlade", naglasio je Palić. On tvrdi da u Ustavu postoji jasno tumačenje koje priječi Zoranu Milanoviću da postane mandatar čak i ako podnese ostavku na mjesto predsjednika Republike, te da je to rekao i Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.
Ako prođe - prođe
“Jedan od pravnih temelja je odredba Ustavnog zakona o Ustavnom sudu u kojoj stoji da ako se akteri tijekom izbornog procesa ponašaju suprotno Ustavu i zakonu, u takvoj situaciji Ustavni sud može poništiti bilo koju izbornu radnju i odluku, a izbornom radnjom se smatra i odluka o povjeravanju mandata za sastav vlade. Ustavni sud utvrdio je kršenje Ustava i zakona od strane predsjednika Republike Hrvatske i sama činjenica da bi on sada, nakon svega što se izdogađalo, podnio ostavku, njega više ne abolira, odnosno ona ne može popraviti neustavnosti koje su se dogodile u prethodnom razdoblju. Podnošenje ostavke, na temelju čega bi on postao Zoran Milanović kao građanin, ne može popraviti posljedice ustavno neprihvatljivog ponašanja i kršenja Ustava koje su se događale u ovom razdoblju", pojasnio je Palić.
Branko Smerdel, član radne skupine koja je pisala Ustav RH pri prijelazu iz predsjedničkog u parlamentarni sustav u svojoj objavi na Facebooku je podsjetio na situaciju otprije 11 godine. "Podsjećam: P. Grbin se je 2013. proslavio ‘ako prođe - prođe‘ teorijom kako je volja Sabora iznad volje naroda. A volja premijera Milanovića iznad Ustava!! Radilo se o referendumu o ustavnoj definiciji braka, koju je premijer htio zabraniti! Gdje su granice te vrste manipuliranja ustavnim odredbama?" napisao je umirovljeni profesor Branko Smerdel, stručnjak za tumačenje Ustava. Aludirao je time na izjavu Peđe Grbina od petka o tome kako nitko ne može volju naroda dovoditi u pitanje, tj. njihovu volju izraženu preko saborskih zastupnika, koji su izabrani tom voljom naroda.
Dijana Pavlović
Od 13 sudaca, 7 su lijeve prominencije
Osvrnuvši se na ponašanje predsjednika Milanovića u vrijeme kampanje Sanja Barić smatra kako Ustavni sud nije pogriješio što s upozorenjem nije izišao prije. “Pozivam sve da zamisle da je Ustavni sud rekao bilo što u to vrijeme. Što bi svi rekli? Da se Ustavni sud miješa u kampanju”. Jasno su, kaže, rekli da Milanović ne smije biti kandidat niti sudjelovati u kampanji, a politički akteri su se ponašali kao da je zabrana samo u formalnom spominjanju. “Ustavni sud napravio je najmanje što je mogao, mogao je i poništiti rezultate izbora, a to bi bilo strašno. Ovo nije povezano jedno s drugim, to se izvrće. Kao da su rezultati izbora povezani s osobom predsjednika države. Izbori još mogu proći kao legitimni, ali činjenica da predsjednik ne može biti mandatar proizlazi iz toga da je kontinuirano sudjelovao u kampanji, a nakon izbora je aktivno sudjelovao u sastavljanju većine”, rekla je. Na konstataciju kako je Milanović rekao da se tijekom konstituiranja Sabora može raditi bilo što te da Ustavni sud nije iznad volje naroda odgovorila je: “Takva izjava protivna je razmišljanju zapadne pravne misli, što predsjednik jako dobro zna jer to pravnici uče na prvoj ili drugoj godini. Ustav je iznad svih, uključujući i narod, a on narod i ograničava”. “Ustavni sud nije nekakva zločesta institucija koju su napakirali HDZ-ovci ili SDP-ovci. Oni su izabrani u Saboru, deset sudaca kojima istječe mandat izabrano je 2016., i izabrali su ih zajednički SDP i HDZ, na čelu sa Zoranom Milanovićem”, rekla je te podsjetila da je u ovom Ustavnom sudu od 13 sudaca njih sedmero lijeve prominencije.
Mato Palić
Pravni fakultet u Osijeku
NIJE IZVANREDNA SITUACIJA, NEMA NIKAKVOG DRŽAVNOG UDARA
Mato Palić ističe kako Ustavni sud ima uporište za izricanje sankcija Zoranu Milanoviću. Naglasio je kako je sada odgovornost na političkim strankama i zastupnicima u Hrvatskom saboru da ozbiljno shvate upozorenje Ustavnog suda. “Ako bi se dogodilo da se zatraži od predsjednika države donošenje odluke o povjeravanju mandata za sastav nove vlade tako da bi to bio predsjednik RH, to ne bi u tom trenutku mogao biti on, nego druga osoba, odnosno predsjednik Sabora koji u takvom slučaju preuzima privremenu dužnost predsjednika Republike, Ustavni sud bi se pozvao na odredbu Ustavnog zakona i neke druge odredbe Ustava, poništio bi takvu odluku i o tome se u Hrvatskom saboru uopće ne bi moglo glasati”, rekao je Palić. Naglasio je kako više nema nikakve šanse, nakon što su provedeni izbori, da Zoran Milanović postane budući premijer, što ne znači da političke stranke ne mogu odrediti neku drugu osobu da bude mandatar ako prikupe dovoljan broj glasova. “Nije nikakva izvanredna situacija, nema nikakvog državnog udara niti Ustavni sud priprema državni udar. Imamo neodgovornu osobu na mjestu predsjednika Republike koja je ignorirala upozorenje Ustavnog suda, ponašala se po svom”, rekao je Palić.
SMERDEL: USTAV JE IZNAD NARODA
Prof. dr. sc. Branko Smerdel se u izjavio za Večernji list dodatno osvrnuo na izjave Peđe Grbina od petka. “Grbin kazuje da u prvom članku Ustava piše da vlast pripada narodu i proizlazi iz naroda. Ali definicija Ustava je da je u demokraciji nužan i konstitucionalizam. Demokracija je dakle vladavina većine, ali uz jamstvo prava manjina. Suvereni je narod ograničen time da mora poštovati prava manjina, ali se ne radi samo o etničkim manjinama, nego na prvom mjestu su i političke manjine kojima moraš jamčiti da ih nećeš zgaziti i da će opet biti izbori i slično. I time narod sam sebe ograničava. Utoliko je u tome Ustav iznad naroda, o čemu smo odavno vodili rasprave. Dakle, iznad svih vlasti i raspodjele vlasti je sasvim sigurno Ustav. A kad imaš Ustav, a svi će ga tumačiti u svom interesu, onda moraš imati i čuvara Ustava”, rekao je Smerdel.