Prof. dr. sc. Márta Birkás, s mađarskog Univerziteta Szent Istvan u Gödöllöu, prenijela je iskustva koja je Mađarska imala nakon poplava. Kazala je kako su mađarski znanstvenici farmerima preporučili kao kratkoročnu mjeru sijanje ili presijavanje na ta tla bilo kakve kulture.

- Problem na poplavljenim tlima je sličan, bez obzira na to bile te površine još neposijane ili kada su s posijanim usjevima, jer je ozima pšenica i uljana repica već pred žetvom. Problem je odrediti i stupanj oštećenja tih usjeva te odlučiti je li ih jednostavnije usitniti i zaorati kao zelenu gnojidbu ili samo očistiti međuredne trake i primijeniti izravnu sjetvu nekog drugog postrnog usjeva, kao što je kukuruz kraće vegetacije ili soja za stočnu ishranu. Prvi zadatak je, dakle, ublažiti trenutno najveća oštećenja, a to je ovdje jako važno, jer je, koliko čujem, uništeno veliko područje od pet tisuća hektara. Stoga je prva preporuka ova ljetna sjetva. Druga je svakako briga oko rješavanja velikog problema s natopljenim i muljevitim tlom koje nije pokriveno poljoprivrednim kulturama. Tu moramo misliti dugoročno jer je tlo i fizički i biološki uništeno, tako da u ovom slučaju treba izbjegavati oranje kako bi izbjegli dodatno sabijanje tla koje ograničava njegovu regeneraciju. Na ovim tlima treba pribjeći plitkoj obradi i posijati bilo što, a poslije, tijekom jeseni, obaviti duboku obradu s neizostavnim prorahljivanjem i podrivanjem dubljih slojeva tla. Dodatni je savjet obaviti jesensku sjetvu u kemijski tretirano strnište radi očuvanja dušika u tlu, odnosno strukture tla za sljedeću vegetacijsku sezonu - kazala je prof. Birkás.