Predstavnik Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla prof.dr.sc. Blair McKenzie iz Škotske, kazao je kako je ta zemlja kroz povijest stekla velika iskustva u radu s poplavljenim tlima. Napomenuo je kako su i ove godine poplave stvorile prilične probleme, ali u južnim dijelovima Velike Britanije. Za razliku od naše poplave u Posavini, dr. McKenzie napominje da se u Škotskoj poplave događaju obično dok je tlo hladno.

- Najveći je problem ovdje što je poplava došla na polja na kojima su usjevi već niknuli i krenula je sva biološka aktivnost u tlu. Korijenje biljaka, kao i najveći broj zemljišnih organizama, treba kisik i najaktivnije je kad je toplo tlo pa taj raspoloživi kisik u tlu koristi vrlo brzo, tako da se bojim da će ovdje biti znatno veće štete nego što bi bilo kod poplava u hladnim uvjetima, kad se uopće ne odvija nikakva biološka aktivnost u tlu. Svakako će poplava stvoriti velike probleme u ovogodišnjoj proizvodnji, ali bojim se i u nekoliko idućih godina. Između ostaloga i zbog problema u biološkoj aktivnosti tla za pretpostaviti je da će doći i do većeg poremećaja u opskrbi hranjivima i trebat će duže vrijeme da se ponovno uspostavi. Dušik je u ovakvim uvjetima drastično reduciran, kao uostalom i druga hranjiva, što će u budućnosti zahtijevati dodatne troškove u gnojidbi usjeva. No, za očekivati je i veći broj toksičkih spojeva, kao što je primjerice sumporovodik, ili plin “smrdljivih jaja”, koji se lako može osjetiti u poplavljenom tlu. On je opasan za sve organizme koji žive u tlu i duža poplava ostavit će značajne posljedice i tijekom nekoliko idućih godina, upozorava dr. McKenzie.

Dodao je kako je u ovom slučaju koji se dogodio u selima županjske Posavine najlakše reći kako je “bolje spriječiti nego liječiti” te da je ulaganje u generalno uređenje sustava odvodnje i uređenje tala drenažom najbolja prevencija poplave. No, zaključio je, “na ovoj razini katastrofe nema toga što obični farmer može sam učiniti”.