Domaći i inozemni financijski dug djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama krajem rujna prošle godine iznosio je oko 124 milijarde kuna.

Podatak je to koji je Hrvatska narodna banka iznijela za Novi list, a ukazuje kakvi su financijski učinci udara recesije na građevinski sektor. Na žalost, prema dostupnim podatcima, hrvatsko gospodarstvo općenito, a s njim i građevinarstvo, još uvijek nije ni blizu oporavka.

Graditeljstvo je, primjerice, prema podatcima Bisnode.hr, 2008. godine imalo udio od 8,2 posto BDP-a Hrvatske, da bi do 2011. godine taj udio pao na 6,1 posto. Poslovnim subjektima u sektoru graditeljstva ukupni prihodi u četiri godine pali su za 42 posto, sa 75,4 milijarde kuna 2008., na 43,8 milijardi kuna 2012. godine. U tom sektoru 2008. godine radilo je 115 tisuća zaposlenika, dok je 2012. njihov broj smanjen na 83.800. Premda još nema statističkih podataka za 2013. godinu, sasvim je jasno kako situacija nije ništa bolja u odnosu na 2012.

Povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske Željko Ištuk naglašava da je graditeljstvo doista i dalje u velikim teškoćama, a posebice je problem velik u industriji građevinskih materijala.

- Pojedine tvrtke, a posebice je važno istaknuti primjerice Nexe grupu i Osijek-Koteks, koje bi mogle “isplivati” i opstati zahvaljujući predstečajnoj nagodbi, no brojne građevinske tvrtke su propale i dalje propadaju. Velika je nelikvidnost, a premalo investicija - kaže Ištuk.

Upravo je izostanak investicija i najveći razlog gubitka poslova domaćih građevinaca. Za usporedbu, samo je 2008. godine u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj uloženo oko deset milijardi kuna. Osim toga stanogradnja je bila u zenitu i u građevinskom biznisu vrtjeli su se doista desetci milijarda kuna, a sve se srušilo kao kula od karata dolaskom krize i poslije recesije.

- Od 2009. godine naš sindikat izgubio je 50 posto članstva na području pet slavonskih županija, i to samo zbog toga što su ti ljudi jednostavno izgubili posao - ističe Ištuk. I on podsjeća na pretkrizni veliki porast stanogradnje koji je danas doveo do toga da je na tržištu oko 17 tisuća novih neprodanih stambenih jedinica. U tim je stanovima, preračunao je Ištuk, zarobljeno gotovo dvije milijarde eura kapitala, koji bi da se oslobodi, drži on, mogao pokrenuti brojne investicije.

Na području Osječko-baranjske županije u krizi se promijenila gospodarska struktura, s tim da je građevinski sektor 2012. godine pao na samo deset posto udjela u ukupnim prihodima gospodarstva. U odnosu na 2011. godinu, primjerice, građevina je u 2012. dodatno pala za 14 posto ili za približno 400 milijuna kuna manje ostvarenog prihoda. Na taj je problem u više navrata ukazivao Zoran Kovačević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek. Ukupan prihod gospodarstva te županije u 2012. godini iznosio je 24 milijarde kuna, a najveći udio - 30 posto - u tom prihodu odnosi se na prerađivačku industriju, 25 posto donosi poljoprivreda, a 23 posto trgovina. Struktura tih prihoda s obzirom na visok udio prerađivačke industrije zapravo je povoljna, međutim za dobre ekonomske pokazatelje nedostaje značajniji udjel graditeljstva, odnosno kako je Kovačević istaknuo, tri do četiri milijarde kuna godišnje, koje je građevinski sektor donosio prije krize, a sada tog prihoda - nema.