Kada u Osijeku jedan ekonomist ode u mirovinu, na njegovo mjesto agitira tisuću diplomiranih studenata te struke. Naime osječko Sveučilište svake godine producira gotovo 1.200 dipl. oecc-ova, a u 2013. godine na tim radnim mjestima bilo je zaposleno 2.590 njihovih starijih kolega. Što znači da na jednog zaposlenog dolazi 45 posto diplomiranih.

Još je poraznija situacija s diplomandima Filozofskog fakulteta, 423 diplomirana filozofa je godišnja produkcija, istovremeno na tržištu rada ima mjesta samo za njih 129!

Te je podatke za potrebe osječke javne tribine s temom Planiranja obrazovanja u skladu s potrebama gospodarstva, iz nekoliko različitih izvora prikupila i za naše potrebe ustupila Sanja Crnković-Pozaić, glavna savjetnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

- I ovi su podaci zoran prikaz onoga što smo i sami svjesni, nerazmjeri u potrebama gospodarstva i obrazovne ponude - kratko je prokomentirala ova savjetnica. Poznato je kako su u nas najomiljeniji ekonomski i pravni fakultet, unatoč tome što su smanjili upisne kvote, godišnje zajedno produciraju više od 1.500 završenih studenta.

- Znam za taj problem, ali kada sam završila srednju ekonomsku školu, logično je da nastavim studij ekonomije. U vrijeme ulaska u visokoškolsko obrazovanje još smo očekivali priključivanje u EU i govorilo se kako ekonomija ipak pruža znanja koja će nas pripremiti za to tržište. U međuvremenu naglasak se stavio na samozapošljavanje - kaže Ivana Letica, studentica završne godine ekonomije.

Ipak ni ona, a ni njezin kolega s prava, student Marko, ne razmišljaju da ih put kojim idu vodi u dugotrajnu nezaposlenost te da za društvo predstavljaju “visoke troškove obrazovanja bez povrata na investiciju”. No realnost je doista takva - s krajem ožujka u evidenciji nezaposlenih osječke službe HZZ-a bilo je 900 nezaposlenih akademskih građana s diplomama ekonomije i prava. Samo u tom mjesecu u evidenciju nezaposlenih se prijavilo njih 60, istovremeno iz evidencije je izašlo njih (samo) 48.

- S druge strane bilježe se manjkovi za procese zamjene za radnike koji odlaze u mirovinu u segmentima prometa i logistike, tekstil, graditeljstvo i šumarstva - upozorava Crnković-Pozaić.

Podaci će pokazati kako imamo nedovoljan broj radnika za razvoj po ključnim djelatnostima primjerice poljoprivreda na razini srednje spreme. A iz istih podataka iščitava se kako biljna i stočarska proizvodnja čine 25 posto ukupnih županijskih prihoda!