Ured pravobraniteljice za djecu 2013. godine otvorio je 2.659 novih predmeta, dvjestotinjak više u odnosu na prethodnu godinu, od toga 1.436 predmeta na temelju pojedinačnih prijava kršenja dječjih prava.

Prednjačile su prijave vezane uz razvod braka, uzdržavanje i narušene obiteljske odnose te prijave nasilja, stoji u izvješću o radu Mile Jelavić, sada već bivše pravobraniteljice za djecu, podnesenom Hrvatskom saboru, koju je na toj dužnosti nedavno zamijenila Ivana Milas Klarić.

Pravobraniteljica upozorava Sabor kako su unatoč mnogim poboljšanjima zaštite dječjih prava uočene i brojne slabosti. I dalje po brojnosti prijava prednjače povrede koje proistječu iz obiteljskih odnosa, a slijede povrede dječjih prava vezane uz nasilje.

- Budući da na ovo upozoravamo već godinama i tražimo veći angažman institucija u poduzimanju učinkovitijih mjera i aktivnosti, zabrinjava činjenica da nema velikih pomaka nabolje. Stoga se postavlja pitanje koliko se naša upozorenja, preporuke i prijedlozi uopće doživljavaju ozbiljno i koliko je snažna volja u društvu da se postojeći problemi riješe, oštro kritizira državu pravobraniteljica, dodajući kako su svjesni toga da rješenja nisu laka ni jednostavna, no “ogluha odgovornih za rješavanje ovih pitanja dovodi u pitanje koncept dječjih prava općenito i autoritet ove institucije”.

Pravobraniteljica kao lokalni i globalni problem spominje siromaštvo i krizu koje narušavaju kvalitetu života djece i ugrožavaju njihova prava, “ponekad čak i pravo na preživljavanje”. “Siromaštvo povećava brojne rizike za djecu, ponajprije od zanemarivanja i zlostavljanja te otežava pristup zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i kulturnim uslugama važnim za razvoj djece. Djeca ne mogu čekati bolja vremena da bi ostvarila svoja prava na zdrav i cjelovit razvoj” - naglašava Mila Jelavić.

I dalje ne zadovoljava razina zaštite djece u visoko konfliktnim razvodima braka i prekidima izvanbračne zajednice, jer u ovom području nema dovoljno stručnjaka. “Donošenje odluka traje predugo, a institucije nemaju brz i učinkovit odgovor u odnosu na roditelje koji ne poštuju sudske odluke”, ističe pravobraniteljica.

Porastao je i broj djece smještene u institucijama za skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Pravobraniteljica smatra kako unatoč promociji udomiteljstva ono nije dovoljno zastupljeno, presporo se razvija i nema specijaliziranih udomiteljskih obitelji. Djeca mlađa od sedam godina i dalje se smještaju u ustanove i tamo ostaju više od šest mjeseci, što je u suprotnosti sa Zakonom o socijalnoj skrbi.

Djeca su i dalje izložena nasilju, zanemarivanju i tjelesnom kažnjavanju u obitelji, ali i u institucijama i na drugim mjestima, a pritom je i nedovoljno institucija koje pružaju stručnu pomoć djeci žrtvama nasilja, posebice seksualnoga zlostavljanja.

U području zaštite zdravlja djece i dalje postoji problem nedovoljnog broja stručnjaka, posebice pedijatara, ortodonata i psihijatara za djecu i mladež. Briga za mentalno zdravlje djece izrazito je nedostatna, posebice izvan regionalnih središta. Nedostaje stručna podrška roditeljima u ranom prepoznavanju početnih problema djece te rana intervencija, nema dovoljno ambulantnih i bolničkih kapaciteta za liječenje djece. Slabosti su uočene i u sustavu odgoja i obrazovanja i pravobraniteljica smatra kako je nužno kontinuirano stručno usavršavanje prosvjetara u području prava djece.