Kratko je trajalo zadovoljstvo grupe zastupnika slovenskog parlamenta i stanovnika pojedinih općina zbog presude Ustavnog suda Slovenije koji je poništio Zakon o porezu na nekretnine, usvojen u studenom u slovenskom parlamentu prošle godine.

Naime, samo dva dana poslije, nakon što je službena Ljubljana ostala bez planiranih dvjestotinjak milijuna eura, koje je namjeravala uprihoditi od poreza na nekretnine, vlada premijerke Alenke Bratušek smislila je nov način kako napuniti potpuno ispražnjenu državnu blagajnu - povećat će PDV s 22 na 24 posto! Takva odluka pokrenula je val nezadovoljstva diljem Slovenije, posebice zbog činjenice da će se u manje od godinu dana dva puta povećati PDV. Posljednji put to se dogodilo u lipnju 2013. godine kada je porez na dodanu vrijednost podignut s 20 na 22 posto.

Što se tiče Zakona o porezu na nekretnine, ovaj, sada već nevažeći dokument, predviđao je oporezivanje od 0,15 do 0,75 posto na ukupnu vrijednost nekretnina. Najniži porez odnosio se na privatne kuće i stanove, dok su najviše novca trebali izdvojiti vlasnici poslovnih i industrijskih nekretnina. Tim zakonom Slovenija je planirala uprihoditi oko 370 milijuna eura, od čega bi 160 milijuna bilo odvojeno za općine, dok bi se ostatak (200-tinjak milijuna eura), slio u državni proračun. Glavni razlog zbog kojega je Ustavni sud poništio u parlamentu potvrđeni zakon bila je sporna metodologija kojom je država odredila cijene nekretnina. Ustavni suci jednoglasno su ocijenili da su ključne odredbe zakona o nekretninama neustavne. Uz to, ustavni suci osporili su i model “masovne valorizacije nekretnina”, koji je primijenjen zakonom o porezu na nekretnine, navevši da on ne regulira na jasan i definiran način pravni položaj poreznih obveznika. Istodobno, Ustavni sud ocijenio je da je vlada u načinu vrednovanja nekretnine neovlašteno preuzela ulogu zakonodavca jer se to rješavalo uredbom. Ocijenjeno je i da je zakon sadržavao i element kojim je kršio pravo građana na jednakost pred zakonom, jer je uspostavio različite porezne stope za “rezidencijalne” i “nerezidencijalne” stambene površine, odnosno niže stope za vlasnike koji žive u stanovima, a više za vlasnike stanova koji su prazni ili se iznajmljuju.

- Zakon o porezu na nekretnine se ukida. Zakon o trgovini nekretninama smatra se neustavnim u dijelu koji se odnosi na procjenu imovine za potrebe oporezivanja - obrazložio je odluku Miroslav Mozetič, predsjednik Ustavnog suda Slovenije.

Ocjena ustavnosti Zakona pokrenuta je na zahtjev grupe zastupnika Parlamenta Slovenije, kao i nekoliko općina koje su se, kako kažu, direktno našle na udaru. Vladu su još u studenom optužili kako je njegovo usvajanje bilo brzopleto i na štetu cjelokupnog gospodarstva Slovenije. Međutim, službena Ljubljana nije se pomirila s odlukom Ustavnog suda, a to se najbolje može iščitati u izjavi premijerke Alenke Bratušek:

- Unatoč odluci Ustavnog suda o ukidanju Zakona o nekretninama, Vlada smatra da će se porez na nekretnine ubuduće u Sloveniji morati naplaćivati.

To se ipak neće dogoditi u dogledno vrijeme, ali zato slovensku vladu ništa ne priječi da poveća PDV i na taj način nadoknadi sredstva koja su već ukalkulirali od poreza na nekretnine. Unatoč negativnim reakcijama u javnosti, premijerka Bratušek potvrdila je kako će se vrlo brzo raspravljati o mogućem povećanju PDV-a.

Iako na prvi pogled povećanje poreza na dodanu vrijednost izgleda kao gotova stvar, premijerka će se morati dobrano pomučiti da dobije dovoljan broj ruku. Naime, četveročlana koalicija nema uvijek isto mišljenje kada su u pitanju odluke od nacionalne važnosti. Tako je i u ovom slučaju, jer prema prvim reakcijama, Građanska lista, stranka čiji je lider ministar unutarnjih poslova Gregor Virant, protivi se ideji povećanja PDV-a.

Osim više stope PDV-a koja bi se podigla na 24 posto, prijedlog je i da se snižena stopa s 9,5 poveća na 10 posto. Uroš Čufer, (slovenski Slavko Linić), odnosno ministar financija tvrdi (a što bi drugo), da je povećanje PDV-a u sadašnjoj situaciji jedini izlaz koji ima “ekonomsku logiku”, ocijenivši kako bi alternativna rješenja, poput uvođenja posebnog kriznog poreza ili smanjivanja socijalnih prava ili mirovina bila neprihvatljiva.

Slovenska premijerka možda će i uspjeti ujediniti koaliciju, jer kako je sama izjavila, novo povećanje PDV-a trebalo bi biti privremeno, dok se ne osiguraju drugi proračunski prihodi. S druge strane, oporba je žestoki kritičar ne samo ideje o povećanju PDV-a nego i o ukinutom Zakonu o porezu na nekretnine. Naime, oporbeni čelnici pozvali su premijerku Alenku Bratušek da podnese neopozivu ostavku zbog odluke Ustavnog suda, što je ona, dakako odbila.

Sličan model Zakona o porezu na nekretnine pokušava ugurati na mala vrata i Slavko Linić u Hrvatskoj, no to mu za sada ne polazi za rukom, a najveći protivnik te ideje je koalicijski partner Hrvatska narodna stranka. Linić je u nekoliko navrata kategorički tvrdio da je to neizbježno, pa ako taj prijedlog ipak dođe i prođe Vladu i Sabor, uvijek nam ostaje slovenski primjer - tužba Ustavnom sudu.