Objavljeno 16. listopada, 2013.
Katastarski, hrvatskog je teritorija u Srbiji znatno više nego srbijanskog u Hrvatskoj
DRAŽ - Općina Draž trebala bi pokrenuti postupak za formiranje MO-a Kenđija. Time bi ovo područje, koje katastarski pripada Hrvatskoj, a zahvaljujući inicijativama ''UN miritelja'' smješteno u Srbiji, prestalo je biti samo obična ulica, a Hrvatska bi strana bila u boljoj poziciji za buduće pregovore oko državnih granica. Zaključak je to sjednice osječko-baranjskog dijela Zajednice povratnika Hrvatske, održane preksinoć u Dražu.
- Općina Draž to može napraviti - tvrdi Branko Pek, predsjednik osječko-baranjskih povratnika, podsjećajući kako Ustav RH ne dopušta prepuštanje ni pedlja hrvatske zemlje. U ZPH-u ostaju pri tvrdnji kako je diplomatski presedan, čiji je korijen u srbijanskom Konzulatu u Vukovaru, smišljena politika posrbljavanja Hrvata, upravo zbog budućih pregovora oko granice. Podsjetimo, iz Glavnog konzulata Republike Srbije nedavno su pojedinim hrvatskim državljanima s adresom u Kenđiji, uputili poziv da se jave u Konzulat kako bi preuzeli srbijanske dokumente za srpsko državljanstvo. Ti ljudi, nastavljaju u ZPH-u, to uopće nisu zatražili, što se posebice odnosi na one koji su preminuli prije nekoliko godina, a pozvani su na preuzimanje dokumenata.
- Nije teško zaključiti o čemu je riječ. Kada dođe vrijeme za nove pregovore, srpska će se strana zapitati zašto tražite teritoj kada na njemu uopće nema Hrvata - tvrdi Pek, negodujući što je sve prošlo bez reakcije hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova te napominjući kako nije riječ o beznačajnom području. Naime, katastarski, hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali (u Srbiji) znatno je više nego srbijanskog s desne obale rijeke. Osim što Kenđija obuhvaća približno 600 hektara obradivih površina i 900 hektara šuma, Hrvatskoj katastarski pripada još 9.000 hektara. Dijelovi su to k.o. Karapandža, k.o. Zmajevac (Kalandoš i Šmaguć, koji se prostiru do potkućnica Bačkog Monoštora, potom Adica, Kazuk i Zmajevačka kučka), te dijelovi k.o. Kopačevo (Poluostrvo, koje se nalazi u izravnom dodiru s gradom Apatinom, te Varošviz, Zverinjak i Srebrnica). Za usporedbu, površina katastarske općine Osijek iznosi 6.576 hektara.
- Nažalost, zakasnili smo s pismom predsjedniku Ivi Josipoviću uoči njegovog odlaska u Srbiju, gdje bi mogao postaviti pitanje što je s Kleinovim granicama - podvlači Pek.
Ivica GETTO
TRAŽITI MEĐUNARODNU POMOĆ
Već godinama većina stanovnika pograničnih dijelova Hrvatske, nastanjenih neposredno uz Dunav, mišljenja je kako granicu treba ''povući'' prema granicama katastarskih općina. Tvrde kako je neusporedivo više hrvatskog teritorija u Srbiji nego što je srpskog u Hrvatskoj te kako je riječ o poljoprivrednom zemljištu i području pod šumama daleko vrednijem nego gotovo 900 hektara neplodnih površina na dijelu Zelenog otoka i takozvane sige (u Baranji). ''Ako srpska strana ne pristane na granicu sukladno katastarskim granicama, pomoć treba potražiti od nekih međunarodnih institucija'', tvrde.