SLAVONSKI BROD - Više od 20 godina brodsko romsko naselje pokušava riješiti problem nedostatka osnovne infrastrukture, a sada je pred vratima i rok za završetak legalizacije iako taj posao u sve naseljenijem romskom naselju gotovo i nije započet.

- Od prije nekoliko dana na terenu su stručnjaci iz Geokoda, koji provode parcelizaciju zemljišta. Grad je pokazao razumijevanje prema nama i nešto se pokrenulo - saznajemo od Ibrahima Gušanija, predsjednika Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine.

Prema riječima gradonačelnika Mirka Duspare, Grad je stvorio preduvjete za legalizaciju, izrađen je detaljni prostorni plan naselja, a sada je na potezu država - rješavanje imovinskopravnih odnosa.

- S obzirom na to da je zemlja u vlasništvu države, ona bi je trebala darovati Romima da se može raditi dalje - rekao je gradonačelnik, a Gušani objašnjava kako će Romi zajedno s Gradom tražiti darovnicu od države. Dodaje da je njihova inicijativa pokrenuta i na „drugom kolosijeku“ - u Saboru, gdje će se razmatrati mogućnost osiguravanja sredstava za oslobađanje od troškova legalizacije za marginalizirane i socijalno ugrožene skupine.

- A to znači - ne samo za Rome nego i za sve one iz većinskog naroda koji žive teško. Besplatna legalizacija odnosila bi se na objekte do 200 kvadrata, a iznad toga bi participirale obitelji - kaže Gušani i navodi da je potpredsjednik Vlade Neven Mimica obećao da će se zauzeti za to da se osiguraju prijeko potrebna sredstva za legalizaciju.

U započetom parceliranju i uvođenju u katastar, kaže Gušani, tražit će da zemljište direktno bude uvedeno na ime korisnika koji na tom mjestu ima kuću posljednjih tridesetak godina. A u romskom naselju 250 je sagrađenih objekata s više od tisuću ljudi. Situacija je zabrinjavajuća jer većina se na struju priključuje po sistemu “paukove mreže”, jedan od drugoga, zbog čega su svi podjednako u opasnosti od požara i drugih stradavanja. Potvrđuje to i obitelj Šukrije Beike, koji od 1982. godine živi u naselju.

- Nedajbože neke oluje, svi možemo nastradati. Zimus su se zbog težine snijega žice objesile do zemlje, jedva smo to popravili, bojimo se za djecu - kaže Šukrija, koja ne zna kako će se legalizacija provesti.

Među rijetkima koji su legalno priključili struju i vodu obitelj je Roberta Radića, predsjednika Udruge „Ludari“. Zemljište za gradnju kuća država je prije desetak godina darovala udruzi, koja je onda osam parcela pojedinačno prenosila na nekoliko obitelji. Ljilji Radić olakšan je život regularnim priključkom na struju i gradski vodovod, no devetogodišnji susjed Dejan kaže da bi volio imati kupaonicu, jer se prije škole umiva na česmi ispred kuće.