Grad Osijek ponudio je u najam krovove vrtića i osnovnih škola na svome administrativnom području. Zainteresirani ponuditelj(i) na njima bi, udovolje li uvjetima prošlog tjedna raspisanog natječaja, postavili fotonaponske sustave, odnosno solarne elektrane.

Na krovnim površinama tih zgrada ponuditelj može instalirati solarnu elektranu snage između 10 i 30 kW, struju će po povlaštenoj cijeni otkupljivati hrvatski operator tržišta energije, a Grad Osijek će uprihoditi minimalno, na ime najamnine, šest posto od ukupnog mjesečnog prihoda koji na taj način ostvari investitor. Najkraći garantni rok za postavljene fotonaponske panele iznosi 20 godina.

- Natječajem su predviđene četiri grupe krovova, ovisno jesu li oni u vlasništvu grada ili pak grad ima suglasnost vlasnika za ovu vrstu natječaja - kaže Milan Kamenko, pročelnik Upravnog odjela za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet te zaštitu okoliša.

On podsjeća kako je to nastavak borbe osječke administracije da što konkretnije vodi računa o smanjenju troškova za energente u zgradama u njihovu vlasništvu, ali i nizom akcija poveća njihovu energentsku učinkovitost, a u čemu su uspjeli povući i sredstva iz europskih fondova. No sada šire mogućnosti pa bi doista i gradsku imovinu, svojevrsne mrtve kapitale, mogli dodatno unovčiti.

- To više što je zakupac dužan ovaj sustav priključiti i na kogeneracijski solarni sustav za pripremu tople vode za grijanje koji će se isključivo koristiti za potrebe zgrade - podsjeća Kamenko.

Dakle, svi će zaraditi, investitor koji će struju prodavati, Grad Osijek jer će od tog najma dobiti puniti gradsku blagajnu, na posljetku i sama zgrada koja će imati uštedu na toploj vodi. Jasno to pokazuje primjer osječke Tržnice, tvrtke također u vlasništvu grada, koja 85 posto energije potrebne za grijanje vode ostvaruje preko kolektora postavljenih na krovu zgrade. U Gradu Osijeku ne skrivaju kako na natječaju očekuju i prijave kandidata iz zemalja Europske unije.