Nakon što je s posljednjim danom prošle godine istekao jedan važan rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, onaj za osobe kojima su izdana rješenja o rušenju nelegalnih objekata, ostaje podsjetiti kako je 30. lipnja krajnji rok za ozakonjenje svih građevina.

Zanimanje je veliko i novi se zakon, koji je stupio na snagu lani početkom kolovoza, pokazao najfleksibilnijim i zapravo financijski najpovoljnijim do sada. Primjerice građani Osječko-baranjske županije, uključujući tu i grad Osijek, podnijeli su s posljednjim danom prošle godine više od 1.500 zahtjeva za legalizaciju objekata. No na žalost Zakon o legalizaciji “promašio je” cilj kada su u pitanju poljoprivredni objekti, jer se pokazalo da je legalizacija tih objekata za većinu njihovih vlasnika jednostavno preskupa i neizvodiva.

Prema podacima koje smo dobili iz nekoliko projektantskih ureda kojima se građani javljaju zbog provedbe legalizacije objekata, i dalje građani Osijeka najviše žele legalizirati različite dvorišne pomoćne objekte - šupe, garaže, drvarnice... U posljednje vrijeme pojavljuje se i velik broj upita vlasnika stanova u višestambenim zgradama, koji su bez ikakvih dozvola zatvarali lođe ili balkone i time si povećavali zatvoreni stambeni prostor.

Sasvim je jasno kako se i takvi izvedeni građevinski zahvati moraju legalizirati, a za to se najbolje javiti ovlaštenim projektantskim uredima.

Koliko bi mogla stajati legalizacija jedne zatvorene lođe u Osijeku, pokušali smo izračunati u suradnji s jednim osječkim projektnim uredom. Vlasnik bi u prvom redu trebao imati dokumentaciju o zgradi i to njezin projekt i građevinsku dozvolu. Ako krenemo redom - od toga da zgrada nije ucrtana u katastarski plan, što je primjerice slučaj s većim dijelom Sjenjaka, onda je najskuplji dio izrada geodetskog snimka, koja stoji od 1.500 do dvije tisuće kuna. Ako je zgrada ucrtana u katastru, tada je potrebna kopija katastarskog plana, čije ishođenje stoji 70 kuna. Zatim vlasnik mora platiti naknadu za zadržavanje nelegalno izgrađenog objekta koja je (minimalna) 500 kuna te komunalni doprinos za dograđeni dio. Doprinos se obračunava prema volumenu, pa primjerice za lođu od pet četvornih metara volumen nakon preračuna iznovi deset prostornih metara. Koliko će komunalnog doprinosa platiti vlasnik lođe, ovisit će o gradskoj zoni u kojoj živi, a to može biti 45, 60 ili 80 kuna po prostornom metru. Za lođu vlasnik još mora platiti i vodni doprinos koji je u Osijeku 7,5 kuna po prostornom metru.

Ukupno bi troškovi legalizacije zatvorene lođe mogli i premašiti tri tisuće kuna, što je priličan iznos za jedno kućanstvo. Međutim, vlasnici više stanova u jednoj zgradi koji su zainteresirani za legalizaciju zatvorenih balkona ili lođa mogu si značajno smanjiti troškove tako da zajedno zatraže izradu geodetske snimke te podijele troškove njezine izrade. U tom slučaju ukupni iznos bi mogao biti i prepolovljen, a vlasnik bi nakon legalizacije mogao u svom stanu “mirno spavati”.