U samo nekoliko dana predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Dražen Guštin našao se pod povećalom javnosti, prvo zbog odluke o otkazima trojici bivših direktora i podizanja kaznenih prijava za aferu fantomskog zaposlenika Josipa Pocrnića, koji je četiri godine dobivao plaću, a nije dolazio na posao, a onda i zbog nalaza sudskog vještaka, koji je ustvrdio kako je u nabavi i održavanju HAC potrošio oko 355 milijuna kuna samo od 2005. do 2012. Zbog precijenjenih ugovora on i tu najavljuje podizanje kaznenih prijava, jer smatra kako postoji previše spornih cijena u njima, koje DORH mora istražiti.

Kakve su vaše spoznaje o ugovorima za nabavu informatičke opreme, održavanje i usluge, odnosno postoje li prenapuhane cijene i povlašteni dobavljači?

- Iz nalaza sudskog vještaka jasno je vidljivo da ima dosta spornih ugovora iz 2008. i 2009. godine. Smatram da su pojedine cijene previsoke, kao i da postoje povlašteni dobavljači. Nakon što dovršimo analize, dokumentaciju ćemo dostaviti Državnom odvjetništvu.

Vi ste ovog tjedna dali otkaze i podigli kaznenu prijavu protiv Ivice Mlinarevića, Svemira Vrsaljka i Stjepana Klarića. To je prva kaznena prijava Uprave. Hoće li ih biti još?

- Mislim da to sigurno nije posljednja kaznena prijava. U tom slučaju je bila jedna kaznena prijava koju je podnio Sindikat, ali je ta odbačena. Sada je Samostalni odjel za unutarnju kontrolu dao mišljenje i dokumentaciju prema kojoj postoji osnovana sumnja za počinjenja kaznenih djela. Mi smo dužni podnijeti kaznenu prijavu kad za to postoje razlozi, upoznali smo Radničko vijeće s tom namjerom, dobili njihovu suglasnost, a zatim i odluku o otkazima.

Ostalo je mnogo neraščišćenih afera i odnosa u HAC-u. Možda najviše od svega strše potpisani višemilijunski ugovori, iako novca nije bilo.

- Kontrola tih ugovora je u tijeku. Ta stvar se mora raščistiti. Još je 2009. godine, prije lokalnih izbora, tadašnja vlada, vjerojatno zbog populističkih razloga, ugovorila radove vrijedne 13,5 milijardi kuna i to za gradnju autoceste Dubrovnik-Doli, praktički cijele autoceste Zagreb-Sisak, podravskog ipsilona u većem dijelu, mosta preko Drave, koji se danas gradi. Mi smo ugovore naslijedili, ali novce nismo.

Nije li ugovaranje poslova bez osiguranja sredstava kazneno djelo?

- Ja nisam pravnik. No, sigurno to nikad tako ne bih ugovarao. Potrebno je ispitati cijelu dokumentaciju, vidjeti postoje li odluke Vlade po kojima je postupala tadašnja uprava HAC-a. Mislim da je veći problem način gradnje, jer je većina tih ugovora sklopljena na temelju idejnih rješenja, nema čak ni idejnog projekta, nema nikakvog troškovnika, ni lokacijske dozvole. To je kao da je netko rukom povukao crtu preko zemljopisne karte i rekao: Evo, tuda će ići cesta.

Kako ćete te stvari riješiti? Čini mi se da je riječ o očitom kriminalu?

- Ne mogu tvrditi je li riječ o kriminalu ili ne, to nije moj posao. Ali je svakako zatečeno stanje posljedica ugovaranja poslova bez dokumentacije. Ne možete raditi kuće bez troškovnika, to više što su u pitanju milijarde kuna. Ako uočimo da postoje elementi, dužni smo podnositi kaznene prijave.

Kolika je dugoročna zaduženost HAC-a?

- Oko 22 milijarde kuna.

A koliko vam nedostaje novca da biste pokrili spomenute obveze u iduće dvije godine?

- Novca nema dovoljno u prihodima. To moraju biti novi krediti. Te ugovore iz 2009. vrijedne 13,5 milijardi kuna moramo raskinuti. Zato smo sada u situaciji da moramo dizati kredit kako bismo vratili ranije podignuti kredit. To je dužničko ropstvo, ujedno i najbolji dokaz da je bivša Vlada cijeli sustav preinvestirala.

Što će sada biti s novim investicijama, što se planira graditi i na koji način?

- Riječ je o investicijama na europskim koridorima. Govorimo, između ostaloga, o završetku koridora 5C, koji kroz Slavoniju povezuje mađarsku i BiH granicu. Mi bismo za Hrvatske ceste pripremili projekt Podravskog ipsilona koji bi bio u rangu brze ceste.

Što je s planovima restrukturiranja, izdvajanjem naplate i održavanja u zasebnu tvrtku?

- Plan restrukturiranja HAC-a i ARZ-a je javno predstavljen. U ime HAC-a mogu reći da je ideja formirati tvrtku kćer, koja će se baviti održavanjem i naplatom na postojećim dionicama autocesta. Sektori naplate i održavanja imaju najveći broj zaposlenih, a bio bi im pridodan i jedan dio zajedničkih službi, koji je potreban za funkcioniranje tvrtke. HAC bi kao matica napravio ugovor s njima o upravljanju i održavanju, tvrtka bi imala svoju upravu i ona bi u početku bila u stopostotnom vlasništvu HAC-a, kojemu bi kao matici ostali svi prihodi od cestarine i trošarine.

O kojem broju zaposlenih je riječ u HAC-u, a koliko u novoj tvrtki?

- U planu je da u matici ostane oko 200 zaposlenih. Sada nas u HAC-u ukupno ima 2.800. Nova tvrtka imala bi maksimalno 2.400 zaposlenih. Tu se pokazuje višak od 200 ljudi, koji će ići u prijevremenu mirovinu ili će biti zbrinut uz otpremnine. Sve ovo ima se dogoditi do 1. prosinca. Zatim će uslijediti druga faza, za koju je ministar Siniša Hajdaš Dončić imenovao Radnu skupinu, koju čine Nikola Bačurin iz HAC-a, Alen Kruhak iz ARZ-a i Dražen Antolović iz Ministarstva. Ta Radna skupina mora dovršiti proces spajanja dviju novih tvrtki, jednu koju će osnovati HAC, a drugu ARZ. Nova tvrtka trebala bi imati oko 1.050 kilometara u nadležnosti, te oko 3.000 zaposlenih. Plan je novu zajedničku tvrtku ARZ-a i HAC-a osnovati do početka iduće godine.

Ona bi, dakle, na period od 30 godina pripala onome tko najviše ponudi?

- Autoceste nitko neće odnijeti iz Hrvatske. Ja, kao i svaki drugi građanin Hrvatske, imam određene emocije vezane uz naše autoceste, pa i tvrtku u čijoj sam izgradnji sudjelovao od početka. Međutim, okolnosti su takve da se zbog visokih zaduženja provjerava mogućnost monetizacije.

Monetizacija je problematična, jer bi i visina cestarine mogla drastično narasti?

- Ne bih o tome špekulirao. Tek je postupak odabira savjetnika u tijeku. To je ozbiljan ugovor, kojem će Vlada sigurno ozbiljno pristupiti.

Ministar Hajdaš Dončić je govorio o tome da 60 lipa trošarine iz goriva više ne bi išlo HAC-u, već bi bilo preusmjereno u željeznicu?

- To je točno, ali je moguće da nije riječ o cijelom udjelu od trošarina. Naime, nama bi za realizaciju spomenutih novih investicija vrijednih 12 milijardi kuna bilo dovoljno 20 lipa trošarine iz goriva. No, o tome će odlučivati Vlada, odnosno ministar.

Promet na autocestama u nadležnosti HAC-a pada?

- Promet pada u cijeloj Europi, kod nas će to biti na razini oko 7 posto. No, zanimljivo je da smo imali pad prometa u veljači, travnju i svibnju, dakle prije korekcije cijene cestarine, što pokazuje da poskupljenje nije utjecalo na pad prometa, već je očito kako ljudi manje voze zbog pada standarda i krize. To nam pokazuje i pad prihoda od trošarina, jer je pala i prodaja goriva.

Takvi trendovi će se dugoročno nastaviti?

- Mislim da neće. Ulaskom u EU bit će lakši i jednostavniji promet ljudi i robe, pa će i promet rasti.

Kakvi su danas menadžerski ugovori u HAC-u? Ranije je to bilo raskošno, s mnogim privilegijama, visokim plaćama i otpremninama?

- Članovi Uprave imaju ugovore sukladne odluci Vlade. Moja je plaća 17.000 kuna, kako je Vlada odredila. Imam službeni auto na raspolaganju, mobitel i to su sve povlastice. Nemamo pravo na otpremnine, ništa kao kod bivše Uprave.

Jesu li sada raščišćeni naslijeđeni kadrovi i status ljudi u HAC-u protiv kojih su podignute kaznene prijave?

- Ja sam na dužnost stupio 1. ožujka. Već dva tjedna nakon toga Uprava je donijela ključne odluke o smjeni 5 direktora i 13 pomoćnika direktora, dakle cijele rukovodeće strukture. Imali smo onda napise u medijima kako je taj potez napravljen protuzakonito, što je pobijeno rješenjem inspektorata. Iako se pokazalo da smo bili u pravu, ipak je raspisan natječaj, pa smo izabrali 3 direktora izvan kuće.